Pravilnik o studiranju

(IZMJENE USVOJENE NA SJEDNICI FAKULTETSKOG VIJEĆA U STUDENOM 2007.)

PRAVILNIK O STUDIRANJU
Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

I. OPĆA ODREDBA

Članak 1.
Ovim se Pravilnikom, sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu: Zakon) i Statutu Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci uređuje ustroj i izvedba preddiplomskog, diplomskog i stručnog studija na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (u daljnjem tekstu: Fakultet).


II. UPIS NA STUDIJ
Članak 2.
Upis na studij obavlja se na temelju javnog natječaja.
Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku.


Članak 3.
Natječaj za upis na studij sadrži:

  • uvjete upisa,
  • broj mjesta za upis (upisne kvote),
  • kriterije na temelju kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis,
  • postupak odabira kandidata za upis,
  • podatke o ispravama koje se podnose uz prijavu za upis i
  • rokove za prijavu na natječaj i upis.


Članak 4.
Pravo prijave na natječaj za upis na stručni i preddiplomski studij ima osoba koja je završila odgovarajući srednjoškolski program u trajanju od četiri godine, odnosno za upis na diplomski studij odgovarajući preddiplomski studij.
Fakultetsko vijeće utvrđuje koji su srednjoškolski programi, odnosno preddiplomski studiji odgovarajući preduvjet za upis studija, ako to nije utvrđeno studijskim programom.


Članak 5.
Pristupnik je dužan podnijeti prijavu na natječaj za upis na studij do dana utvrđenog u natječaju.
U prijavi pristupnik mora naznačiti za koji se studijski program natječe te natječe li se za upis na redoviti ili izvanredni studij.
Uz prijavu pristupnik je dužan priložiti sve isprave koje se zahtijevaju natječajem.
Nepravodobne i nepotpune prijave isključuju se iz daljnjeg postupka.


Članak 6.
Izbor između pristupnika obavlja se putem razredbenog postupka.
Fakultetsko vijeće utvrđuje kriterije (uspjeh u prethodnom školovanju, vrsta završenog školovanja, uspjeh na klasifikacijskom ispitu, posebna znanja, vještine ili sposobnosti i sl.) na temelju kojih se obavlja klasifikacija i odabir kandidata za upis.
Kriteriji iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se na Internet stranicama Fakulteta.


Članak 7.
Razredbeni postupak provodi Povjerenstvo za upis na studij (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) od tri člana.
Članove Povjerenstva za upis na studij imenuje Fakultetsko vijeće iz reda nastavnika. Prodekan za nastavu po položaju je predsjednik Povjerenstva.


Članak 8.

Temeljem rezultata razredbenog postupka Povjerenstvo za upis na studij formira rang listu pristupnika.
Crta na rang listi podvlači se ispod posljednjeg pristupnika koji je ostvario pravo na upis prema utvrđenoj upisnoj kvoti.
Kada više pristupnika ostvari isti broj bodova kao i posljednji pristupnik koji je ostvario pravo na upis, tada se crta na rang listi podvlači ispod posljednjeg pristupnika s istim brojem bodova.


Članak 9.

Rang lista pristupnika objavljuje se na oglasnoj ploči i Internet stranicama Fakulteta, u roku utvrđenom natječajem za upis.
Pristupnik ima pravo uvida u svoje rezultate postignute na razredbenom postupku i pravo prigovora na ispravnost provedbe razredbenog postupka u roku od 24 sata od objavljivanja rang liste.
Prigovor s obrazloženjem dostavlja se Povjerenstvu za upis na studij u pisanom obliku.
Povjerenstvo će razmotriti prigovor pristupnika i u roku od 24 sata od njegova podnošenja predložiti dekanu donošenje odluke o prigovoru.


Članak 10.
Pristupnik stječe pravo na upis u prvu godinu studija prema postignutim bodovima u razredbenom postupku.
Pristupnik koji je ostvario pravo na upis, ali u oglašenom roku nije izvršio upis, gubi to pravo.
Pravo na upis umjesto pristupnika iz stavka 2. ovoga članka stječe sljedeći pristupnik s rang liste ispod crte koji je prešao razredbeni prag, u okviru utvrđene upisne kvote.


Članak 11.
Povjerenstvo za upis na studij može pristupniku priznati rezultat drugog istovrsnog razredbenog postupka provedenog na drugom visokom učilištu.
Pristupnik iz prethodnog stavka dužan je uz zamolbu podnijeti uvjerenje o rezultatima razredbenog postupka na drugom visokom učilištu, a pravo na upis ostvaruje samo ako je ostalo slobodnih mjesta za upis nakon provedenog prvogupisnog roka.


Članak 12.
Povjerenstvo za upis podnosi izvješće o rezultatima upisa Fakultetskom vijeću i Senatu Sveučilišta.


III. STATUS STUDENTA
Članak 13.

Status studenta stječe se upisom na jedan od studijskih programa Fakulteta.
Status studenta dokazuje se indeksom.


Članak 14.
Studenti mogu biti redoviti ili izvanredni.
Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija dijelom ili u cijelosti, ovisno o uspjehu na razredbenom postupku ili tijekom studija, te raspoloživim sredstvima, subvencionira se iz državnog proračuna.
Status apsolventa ima redoviti student koji je odslušao svu nastavu ali ima studentska prava do isteka roka iz stavka 1. članka 15. ovog Pravilnika.
Izvanredni studenti su oni koji studiraju uz rad ili drugu aktivnost koja traži poseban izvedbeni plan nastave (nepuno radno vrijeme). Troškove izvanrednog studija u cijelosti snosi sam student.


Članak 15.
Status redovitog studenta koji studira na teret državnog proračuna ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najviše za vrijeme koje je za trećinu dulje od propisanog trajanja studija, odnosno do kraja akademske godine u kojoj taj rok istječe. U vrijeme trajanja studija ne uračunava se vrijeme mirovanja obveza studenata. Istekom tog roka student zadržava status redovitog studenta, uz obavezu plaćanja troškova studija.
Redoviti student koji sam plaća studij, kao i izvanredni student, može studirati najviše dvostruko dulje od propisanog vremena trajanja studija, uz plaćanje troškova studija.
Promjena statusa studenta ne utječe na trajanje statusa studenta iz stavka 1. i 2. ovog članka.


Članak 16.

Gost student je redoviti ili izvanredni student drugog visokog učilišta koji upisuje dijelove studijskog programa na Fakultetu sukladno posebnom ugovoru s drugim visokim učilištima o priznavanju ECTS bodova. Status gosta studenta traje najdulje jednu akademsku godinu.


Članak 17.
Redoviti student može promijeniti status i nastaviti studij kao izvanredni student, ako je studijskim programom predviđena izvedba izvanrednog studija. Prijelaz iz statusa redovitog studenta u status izvanrednog studenta moguć je pri upisu u narednu godinu studija.
Izvanredni student može promijeniti status i nastaviti studij kao redoviti student uz plaćanje troškova studija, samo upisom u višu godinu studija. Promjena statusa odobrit će se redom izvanrednim studentima koji su položili sve ispite iz prethodne godine studija s prosjekom ocjena 4, 0 ili više.
Promjena statusa moguća je samo početkom nove akademske godine.
Zahtjev za promjenom statusa podnosi se studentskoj službi do 30. rujna tekuće akademske godine. Zahtjev odobrava dekan, o čemu se izdaje rješenje.
Ukupno vrijeme studiranja, bez obzira na promjenu statusa, na preddiplomskom studiju ne može biti duže od šest (6) godina, a na stručnom i diplomskom studiju od četiri (4) godine.


Članak 18.
Visinu, uvjete i način plaćanja troškova studija za svaku akademsku godinu utvrđuje dekan u skladu s kriterijima koje propisuje ministar nadležan za visoko obrazovanje, odnosno Senat Sveučilišta u Rijeci.
Redoviti student koji plaća troškove studija sklapa s Fakultetom ugovor o studiranju uz plaćanje. Ugovorom se utvrđuje status studenta, visina naknade te druga uzajamna prava i obveze.
Najboljim redovitim studentima, koji sami plaćaju studij, može se odobriti upis u sljedeću akademsku godinu bez plaćanja ukoliko su u prethodnoj godini položili sve ispite s ostvarenim prosjekom ocjena 4,0 i više i ukoliko su svrstani u 10% najuspješnijih studenata u odnosu na upisane studente na teret Ministarstva. Odobrenje za upis bez plaćanja školarine daje se za upis jedne akademske godine.
Zahtjev za oslobađanje od plaćanja podnosi se studentskoj službi do 30. rujna tekuće akademske godine. Zahtjev odobrava dekan, o čemu se izdaje rješenje.


Članak 19.
Student ima pravo na mirovanje obveza:

  • za vrijeme služenja vojnog roka,
  • za vrijeme trudnoće i
  • do godine dana starosti djeteta, u kojem slučaju pravo na mirovanje obveza umjesto majke – studentice može koristiti otac – student,
  • ako uslijed teže bolesti i u pravilu bolničkog liječenja u neprekidnom trajanju od najmanje 60 dana ili s prekidima u trajanju od 90 dana tijekom akademske godine nije prisustvovao nastavi,
  • ako uslijed bolničkog liječenja u neprekidnom trajanju od najmanje 15 dana u vrijeme ljetnog ili jesenskog ispitnog roka nije mogao polagati ispite, a na temelju otpusnog pisma i
  • ako je kao gost-student, po prethodnom odobrenju Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta, studirao i/ili boravio na praksi na inozemnim sveučilištima i vrhunskim istraživačkim institutima.

Članak 20.
Odluku o mirovanju studentskih obveza donosi dekan Fakulteta na temelju pisane zamolbe koju student podnosi evidenciji studija zajedno s indeksom i vjerodostojnom dokumentacijom izdanom ili ovjerenom od strane nadležne institucije, u rokovima upisa u narednu godinu za narednu godinu, a najkasnije do 30. rujna.


Članak 21.
Redovitom studentu koji ima status vrhunskog sportaša ili vrhunskog umjetnika dekan može odobriti svladavanje upisanog studija pod uvjetima utvrđenim izvedbenim planom nastave za izvanredne studente.
Status vrhunskog sportaša dokazuje se uvjerenjem Hrvatskog olimpijskog odbora, a vrhunskog umjetnika uvjerenjem nadležne institucije.

Članak 22.
Student ima pravo ispisati se sa studija.
Posebna zabilješka o provedenom ispisu ovjerena pečatom Fakulteta unosi se na poleđini izvornika svjedodžbe o maturi i u indeks studenta, dok se primjerak ispisnice ulaže u studentski dosje.

Članak 23.

Osoba gubi status studenta:

  • kad završi studij (danom obrane završnog, odnosno diplomskog rada),
  • kad se ispiše sa studija (danom ispisa),
  • kad se ne upiše u sljedeću akademsku godinu (istekom roka za upis),
  • kad je isključena sa studija po postupku i uz uvjete utvrđene općim aktom Fakulteta (danom pravomoćnosti odluke o isključenju),
  • kad ne završi studij u roku iz članka 15. stavka 2. ovoga Pravilnika (istekom akademske godine),
  • kad ne položi ispit iz upisanog predmeta u skladu s člankom 55. stavak 3. ovog Pravilnika (na dan osmog pokušaja).

Osobi iz stavka 1. podstavka 2. i 3. ovog članka može se dopustiti nastavak studija u statusu izvanrednog studenta, a najkasnije u roku od 5 godina od posljednjeg upisa.


IV. USTROJ I IZVEDBA STUDIJA
Članak 24.

Akademska godina počinje 01. listopada tekuće, a završava 30. rujna sljedeće kalendarske godine.
Nastava se ustrojava po semestrima.


Članak 25.
Aktivna nastava za izvanredne studente može iznositi najviše do polovice ukupnog fonda sati koji je predviđen za redovite studente.


Članak 26.
Veličina nastavne grupe za izborne predmete može se ograničiti izvedbenim nastavnim planom.
Izborni predmeti će se u pojedinoj akademskoj godini izvoditi ukoliko ih upiše najmanje 15 studenata.
Jednom upisani izborni predmet student više ne može mijenjati.



V. UPIS U SLJEDEĆU AKADEMSKU I VIŠU GODINU STUDIJA

1. Upis u sljedeću akademsku godinu

Članak 27.
Student može započeti akademsku godinu jedino upisom u zimski semestar.
Upis studenata (redovitih i izvanrednih) u sljedeću akademsku godinu obavlja se od 1. rujna do 10. listopada tekuće akademske godine, uz iznimku upisa prema članku 28. ovog Pravilnika.


Članak 28.
Dekan Fakulteta ovlašten je u iznimnim slučajevima odobriti izvanredni ispitni rok i uvjete pristupanja tom roku. U tom slučaju upis u sljedeću akademsku godinu može se produljiti do roka utvrđenog odlukom dekana, ali ne dulje od 20. listopada odnosne godine.


Članak 29.
Student je obvezan upisati se u sljedeću akademsku godinu u utvrđenom roku za upis.
Rokovi upisa objavljuju se na oglasnoj ploči i na Internet stranicama Fakulteta.


2. Upis u višu godinu studija

Članak 30.
Student stječe pravo na upis u višu godinu studija ako je do roka upisa u sljedeću akademsku godinu ispunio sve obveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planom te položio ispite iz predmeta koji mu prema bodovnom sustavu utvrđenom studijskim programom omogućuje upis u višu godinu studija.


a) Redovito napredovanje kroz studijske godine

Članak 31.
U redovitom napredovanju kroz studijske godine za upis u narednu godinu studija na svim studijskim programima, student mora položiti sve predmete te izvršiti sve obaveze utvrđene studijskim programom i izvedbenim planovima studija na koji je upisan, odnosno mora ostvariti 60 ECTS bodova (normalno opterećenje).


b) Upis u narednu godinu studija bez ostvarenih upisanih ECTS

Članak 32.
Student koji u tekućoj godini nije ispunio uvjete iz članka 31., ali je ostvario najmanje 42 ECTS boda, može upisati narednu godinu studija.


c) Ponavljanje godine i nastavak studija na istoj godini

Članak 33.
Redoviti student koji do isteka roka za upis u sljedeću akademsku godinu nije stekao pravo na upis u višu godinu studija, tj. nije ispunio uvjete iz članka 32., ponavlja godinu.


Članak 34.
Redoviti student koji niti nakon ponavljanja iste godine ne ispuni uvjete iz članka 32. gubi pravo studiranja u statusu redovitog studenta i studij može nastaviti u statusu izvanrednog studenta, osim u slučaju reguliranom člankom 55. stavak 3.


Članak 35.
Izvanredni student koji nije ispunio uvjete iz članka 32. upisuje nastavak studija na istoj godini.
Zahtjev za nastavak studija podnosi se studentskoj službi do 30. rujna tekuće akademske godine. Zahtjev odobrava tajnik Fakulteta, o čemu se izdaje rješenje.


Članak 36.
Izvanredni student koji niti nakon nastavka studija na istoj godini ne ispuni uvjete iz članka 32. ponovno upisuje istu godinu uz obaveznu uplatu školarine.


Članak 37.
Ako ponovljene predmete student ne položi do upisa u narednu akademsku godinu ne može upisati višu godinu studija.


Članak 38.

Student koji ponavlja godinu ili nastavlja studij nakon prekida, u slučaju izmjene studijskog programa, upisuje novi studijski program i razliku predmeta prema novom studijskom programu.
Student koji studira bez ponavljanja godine i bez prekida ima pravo završiti studij prema upisanom studijskom programu.


Članak 39.

Na preddiplomskom studiju nije moguće promijeniti studij ili smjer.
Na diplomskom studiju student može upisati studij i smjer neovisno o prethodno završenom studiju ili smjeru preddiplomskog stupnja iz grupacije ekonomskih fakulteta.



VI. PROVJERA ZNANJA

Članak 40.

Znanje studenta provjerava se i konačna ocjena utvrđuje na ispitu.
Student polaže ispit iz predmeta koje je upisao i prema gradivu utvrđenom studijskim programom, na način koji je utvrđen studijskim programom i izvedbenim planom.
Iznimno, studijskim programom može se utvrditi stjecanje ECTS kreditnih bodova iz pojedinog predmeta ispunjenjem drugih obveza, bez polaganja ispita.
Znanje studenta može se provjeravati i tijekom nastave, a konačna se ocjena utvrđuje na ispitu.


Članak 41.
Redoviti student ima pravo pristupiti ispitu nakon završetka nastave iz tog predmeta.
Izvanredni student može pristupiti ispitu, a da nije odslušao nastavu.


Članak 42.
Ispiti se mogu polagati na sljedeće načine:

  • pisano,
  • usmeno te
  • pisano i usmeno.

Način polaganja ispita uređuje se nastavnim programom.
Ispite provode nastavnici, a mogu im pomagati suradnici.
Ispit se polaže kod nastavnika koji su određeni izvedbenim nastavnim planom ili kod nastavnika i suradnika kojima je odlukom Fakultetskog vijeća povjereno održavanje nastave i ispita na određenom predmetu.
U slučaju dulje spriječenosti predmetnog nastavnika dekan će povjeriti održavanje ispita drugom nastavniku iste ili srodne struke, ili nastavničkom povjerenstvu.


Članak 43.

Ispiti su besplatni.
Iznimno od prethodnog stavka, student koji nastavlja studij uz plaćanje, a ostalo mu je manje od 30 ECTS bodova do završetka studija, može umjesto odgovarajućeg iznosa školarine plaćati svaki izlazak na ispit.


Članak 44.
Ispiti su javni.
Na usmenom ispitu predmetni nastavnik je obavezan dozvoliti javnost. U slučaju da nije dozvolio javnost student ima pravo zahtijevati osiguranje javnosti na ispitu ili ne pristupiti polaganju usmenog dijela dok se javnost ne osigura, o čemu se obavještava prodekan za nastavu.
Nastavnik je dužan priopćiti studentu rezultat usmenog ispita odmah po održanom ispitu.
Rezultat pisanog dijela ispita objavljuju se najkasnije u roku od pet radnih dana od dana održavanja ispita isticanjem rezultata na oglasnoj ploči, Internet stranici Fakulteta i Studomatu. Istovremeno s objavom rezultata nastavnik određuje vrijeme u koje se može obaviti uvid u iste, a koje mora biti prije drugog (usmenog) dijela ispita.
Svim studentima se mora omogućiti uvid u pisani dio njegovog ispita.
Kada nastavnik pisani ispit studenta ocijeni ocjenom «nedovoljan (1)» dužan je upoznati studenta s nedostacima pisanog ispita.
Studentu se može omogućiti prigovor predmetnom nastavniku na negativnu ocjenu pisanog dijela ispita. Ukoliko je predmetni nastavnik prihvatio prigovor onda je studentu dozvoljen izlazak na usmeni dio ispita bez obzira što je rezultat pisanog ispita negativna ocjena. Prigovor student daje usmeno nakon uvida u pisani dio ispita.
Testovi odnosno zadaće s ispita čuvaju se do završetka ispitnog roka.


Članak 45.
Ispitni rokovi mogu biti redovni i izvanredni.
Redovni ispitni rokovi su zimski, ljetni i jesenji. Redovni ispitni rok traje najmanje četiri tjedna.
U redovitim ispitnim rokovima postoje dva ispitna termina. U istom ispitnom roku student ima pravo polagati ispit iz istog predmeta nakon proteka vremena od najmanje 14 dana od prethodnog roka.
Student može polagati ispit i prije završetka nastave sukladno studijskom programu.


Članak 46.
Izvanredni ispitni rokovi jesu: prvi, od 15. studenog do 15. prosinca, i drugi, od 1. do 30. travnja.
U izvanrednim ispitnim rokovima postoji jedan ispitni termin za svaki predmet, a pristupiti mu mogu:

  • apsolventi,
  • svi izvanredni studenti i
  • redoviti studenti za predmete koje su odslušali u prethodnim semestrima.

Članak 47.
Kalendar ispita objavljuje se početkom svake akademske godine i sastavni je dio izvedbenog nastavnog plana, koji se objavljuje na Internet stranicama Fakulteta.
Raspored održavanja ispita utvrđuje se tako da broj ispitnih rokova za svaki predmet u svakom ispitnom roku može obuhvatiti sve studente koji imaju pravo taj predmet polagati. U svakom redovnom roku nastavnik mora omogućiti najmanje dva ispitna termina.


Članak 48.
Student u pravilu prijavljuje i odjavljuje polaganje ispita putem Studomata.
Student prijavljuje, odnosno odjavljuje ispit u roku koji je u sustavu ISVU definiran parametrima ustanove, a koji student vidi na Studomatu prilikom uvida u ispitne rokove.
Iznimno, ispit će se smatrati pravodobno odjavljenim ako student ili od njega ovlaštena osoba na dan ispita, a najkasnije u roku od 24 sata nakon dana i sata održavanja ispita predoči dokaz kojim dokazuje opravdane okolnosti zbog kojih student nije mogao pravodobno odjaviti ispit. Dokaz se predaje evidenciji studija ili predmetnom nastavniku, koji donosi odluku.
Prijavljen, a pravodobno ne odjavljen ispit, broji se kao iskorišteno pravo izlaska na ispit, iako mu student nije pristupio.
Ako student ne izađe na prijavljeni ispit koji nije odjavio sukladno postupku iz stavka 1. ovog članka, nastavnik će isto konstatirati na ispitnoj listi, a studentu se takav ispit tretira kao iskorišteno pravo polaganja ispita. Studentu koji nije pristupio ispitu umjesto ocjene potrebno je evidentirati vrijednost «nula (0)» (nije pristupio ispitu). Oznaka «nula (0)» unosi se u ispitnu listu i prijavnicu.


Članak 49.
Nastavnik ne može primiti na ispit studenta koji nije u roku prijavio ispit.
Prilikom prijave polaganja ispita, student se mora pridržavati redoslijeda polaganja ispita, tj. student ne može prijaviti niti polagati ispite iz nastavljajućeg ili predmeta višeg ranga, bez prethodno položenog ispita iz predmeta koji je utvrđen kao uvjet.


Članak 50.
Ispiti su pojedinačni ili skupni, a mogu biti teorijski i /ili praktični.
Način polaganja ispita utvrđuje se nastavnim programom.
Ako se ispit sastoji od dva dijela, student koji položi prvi dio, a ne položi drugi dio, ne mora ponovno polagati dio koji je položio (u tom slučaju studentu se evidentira u sljedećim rokovima „oslobađanje“ od tog dijela ispita), osim u slučaju ponovnog upisivanja predmeta.
Student može biti oslobođen dijela ispita (usmenog ili pisanog) ukoliko je ispunio za to nastavnim programom utvrđene uvjete. Oslobođenje od dijela ispita vrijedi za tu akademsku godinu.
Ako se ispit polaže pisano i usmeno, svi usmeni ispiti pred jednim nastavnikom u jednom ispitnom terminu moraju biti završeni najkasnije u roku od 8 dana od dana održavanja pisanog ispita.


Članak 51.
Odmah po održanom ispitu, u indeks, ispitnu listu i prijavnicu unosi se samo prolazna ocjena 5 - izvrstan, 4 - vrlo dobar, 3 - dobar i 2 - dovoljan, potpisana od ispitivača, a ocjena nedovoljan (1) neprolazna je i upisuje se samo u ispitnu listu i prijavnicu.
Ako se jedna ocjena donosi na temelju većeg broja pojedinačnih ocjena, ona se utvrđuje kao prosječna ocjena i glasi:

  • prosječna ocjena jednaka ili iznad 4.5 je izvrstan (5)
  • prosječna ocjena jednaka ili iznad 3.5 do 4.4 je vrlo dobar (4)
  • prosječna ocjena jednaka ili iznad 2.5 do 3.4 je dobar (3)
  • prosječna ocjena jednaka ili iznad 2.0 do 2.4 je dovoljan (2)
  • prosječna ocjena ispod 2.0 je nedovoljan (1).

Kod određivanja prosječne ocjene vrši se zaokruživanje na jedno decimalno mjesto.
Predmeti „Tjelesni odgoj 1 i 2“ nemaju ispit, a ako je student ispunio obaveze prema nastavnom planu i programu za navedene predmete u indeks se upisuje „zadovoljio“.
Nastavnim programom može se utvrditi da se neki oblici nastave provode bez ocjenjivanja, ili da se ocjenjuju opisno.
Za predmete čija ocjena, prema nastavnom programu, ne ulazi u prosjek ocjena, unosi se oznaka opisne ocjene: P (student je položio ispit i/ili ispunio druge obaveze) ili N (student nije položio ispit i/ili ispunio druge obaveze).
Ocjenom nedovoljan nastavnik će ocijeniti ispit studenta i kada student:

  • odustane od već započetog ispita,
  • nakon pisanog dijela ispita ne pristupi usmenom dijelu ispita,
  • radi nedoličnog ponašanja, smetanja drugih studenata ili korištenja nedopuštenih pomagala bude udaljen s ispita.

Članak 52.
Brojčani sustav ocjena uspoređuje se s ECTS sustavom ocjena kako slijedi:

5

A (izvrstan)

4

B (vrlo dobar)

3

C (dobar)

2

D (zadovoljavajući), E (dovoljan)

1

F (nedovoljan), FX (neuspješan)


Članak 53.
O održanim ispitima vodi se službena evidencija kroz sustav ISVU.


Članak 54.
Nastavnik mora studentu obrazložiti konačnu ocjenu.
Student koji nije zadovoljan ocjenom ima pravo u roku od 24 sata nakon objave ocjene zatražiti da se ispit ponovi pred ispitnim povjerenstvom.
Žalba se podnosi u Evidenciju studija i mora biti obrazložena.
Žalba se može uložiti samo u slučajevima:

  • ako je studentu negativno ocijenjen pisani ispit i nije mu uvažen prigovor, zbog čega mu nije omogućen pristup usmenom dijelu ispita;
  • ukoliko student ima evidentiranu negativnu ocjenu usmenog ispita
  • ukoliko nije zadovoljan ocjenom.

Ako žalbu ocijeni osnovanom, dekan će donijeti odluku kojom odobrava ponavljanje ispita, imenuje ispitno povjerenstvo te određuje vrijeme i mjesto ponovnog polaganja ispita, koji se mora održati u roku od 24 sata od primitka žalbe.
Pisani ispit ili pisani dio ispita neće se ponoviti pred ispitnim povjerenstvom, već će ga ono ponovo ocijeniti.
Ispitno povjerenstvo imenuje dekan iz redova nastavnika.
Ispitno povjerenstvo ima tri člana, s tim da predsjednik povjerenstva ne može biti nastavnik s čijom ocjenom student nije bio zadovoljan, pa je taj nastavnik treći član povjerenstva.
Predsjednik i drugi član povjerenstva moraju biti nastavnici koji imaju izbor za granu u koju spada predmet na čiju ocjenu je uložena žalba.
Povjerenstvo vodi zapisnik o tijeku ispita.
Ispitno povjerenstvo donosi odluku o ocjeni većinom glasova, a evidentira se ocjena svakog člana pojedinačno te konačna ocjena.
Na odluku ispitnog povjerenstva o ocjeni ne može se uložiti žalba.


Članak 55.
Student može u upisanoj akademskoj godini ispit iz istog predmeta polagati najviše četiri puta.
U narednoj akademskoj godini student stječe pravo još četiri puta ( do najviše osam puta) polagati ispit iz istog predmeta.
Osmi put ispit se polaže pred nastavničkim povjerenstvom, a ako u tom slučaju student ne položi ispit, gubi pravo studiranja na preddiplomskom studiju ovog Fakulteta.


Članak 56.
Student može odgoditi osmo polaganje ispita, ako za to postoje opravdani razlozi, sukladno odredbama o odjavi ispita.
Osmo polaganje ispita može se održati izvan redovnih ispitnih termina unutar ispitnog roka u kojem je polaganje prijavljeno.
Nastavničko povjerenstvo za osmo polaganje ispita čine predsjednik i dva člana koje imenuje dekan iz redova nastavnika. Odlukom o imenovanju povjerenstva određuju se i vrijeme i mjesto održavanja ispita, ukoliko je to izvan već zakazanog ispitnog roka za pisani dio ispit.
Predsjednik povjerenstva je nositelj predmeta i njegovo se ime ispisuje na prijavnici.
Nastavničko povjerenstvo vodi zapisnik o tijeku ispita.
Odluku o ocjeni i zapisnik potpisuju svi članovi povjerenstva. Ispitno povjerenstvo donosi odluku o ocjeni većinom glasova, a evidentira se ocjena svakog člana pojedinačno te konačna ocjena.
O vremenu održavanja ispita pred nastavničkim povjerenstvom, ukoliko je to izvan već zakazanog ispitnog roka za pisani dio ispita, student će se izvijestiti najkasnije tri dana prije održavanja ispita.
Način provođenja ispita određuje nastavničko povjerenstvo.
Ako se ispit polaže pisano i usmeno, nastavničko povjerenstvo zajedno ocjenjuje pisani rad pristupnika (ukoliko ga već nije položio sukladno stavku 4. članka 50. ovog Pravilnika) i student, bez obzira na uspjeh, ima pravo pristupiti usmenom ispitu.
Osmo polaganje ispita pred povjerenstvom u dislociranim nastavnim centrima Fakulteta provodi se u pisanom obliku.
Na odluku o ocjeni nastavničkog povjerenstva ne može se ulagati žalba, odnosno prigovor.


Članak 57.
Studentu koji je položio ispit na drugom visokom učilištu predmetni nastavnik može priznati položeni ispit ako predmet iz kojeg je ispit položen po svom sadržaju i opsegu odgovara predmetu koji je student upisao.
Ako predmet po svom sadržaju i opsegu približno odgovara predmetu koji je student upisao na studiju, nastavnik mu može priznati ispit u cjelini ili zahtijevati da student položi razliku.
Kod priznavanja ispita nastavnik priznaje ocjenu koju je student ostvario na fakultetu s kojeg prelazi i ta se ocjena upisuje u indeks.



VII. PRAĆENJE KVALITETE STUDIJA
Članak 58.

Završetkom ispitnog roka, rok se zaključava, ispisuje se ispitna lista i prijavnice.
Ispitni rok se mora zaključati najkasnije u roku od 8 dana od održanog pisanog ispita, a najkasnije 6 dana prije slijedećeg ispitnog roka. Ispitni se rok može zaključati najranije nakon isteka roka za žalbu.
Prijavnice se ispisuju za: studente koji su uspješno položili ispit, za one koji su polagali pred povjerenstvom, kao i za studente koji su ocijenjeni ocjenom nedovoljan (1).
Ispitnu listu i prijavnice potpisuje nositelj kolegija, a prijavnice se odlažu u dosje studenta.
Nakon zaključanog ispitnog roka student se ne može žaliti.


Članak 59.
Student ima pravo na izjašnjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika.
Fakultet provodi studentsku evaluaciju studija putem ankete ili na drugi primjereni način.


Članak 60.
Studentska evaluacija obuhvaća anketiranje studenata o redovitosti i organiziranosti izvođenja nastave, cjelovitosti studijskog programa, literaturi i sredstvima za učenje, uvođenju novih pristupa i oblika izvođenja i unaprjeđenja nastave, ispitima, radnoj komunikaciji s nastavnicima, informiranosti studenta o predmetu i studijskom programu, mogućnosti utjecaja studenata na strukturu studijskog programa, sadržaje i metodologiju izvođenja nastave te radnom opterećenju studenata (ECTS).
Rezultati studentske evaluacije služe planiranju mjera za uklanjanje utvrđenih nedostataka te unaprjeđenja nastave.


VIII. ZAVRŠETAK STUDIJA
Članak 61.

Studij završava polaganjem svih ispita i izradom završnog, odnosno diplomskog rada.
Završetkom studija student preddiplomskog studija stječe 180 ECTS kreditnih bodova, a završetkom stručnog ili diplomskog studija stječe se 120 ECTS kreditnih bodova.


Članak 62.
Po završetku sveučilišnog preddiplomskog studija studentu se izdaje svjedodžba kojom se potvrđuje završetak studija i stjecanje akademskog naziva prvostupnik – baccalaureus, odnosno prvostupnica - baccalaura, ekonomije određenog smjera te druga prava sukladno Zakonu i posebnim propisima.
Po završetku diplomskog studija studentu se izdaje diploma, kojom se stječe akademski naziv magistar ekonomije, odnosno magistar poslovne ekonomije određenog smjera.
Uz svjedodžbu, odnosno diplomu studentu se izdaje i dopunska isprava o studiju kojom se potvrđuje koje je ispite položio i s kojom ocjenom te s podacima o nastavnom opterećenju i nastavnim sadržajima i ostalim aktivnostima tijekom studija.


Članak 63.
Svjedodžbe i diplome koje izdaje Fakultet javne su isprave koje potpisuje dekan i koje se ovjeravaju suhim žigom.
Svjedodžbe i diplome uručuju se studentima na svečanoj promociji.



IX. NAGRAĐIVANJE STUDENATA
Članak 64.

Dekanova nagrada (dalje: Nagrada) je priznanje najboljim studentima za uspjeh postignut u prethodnoj godini studija.
Nagrada se dodjeljuje najboljim studentima druge i treće godine i apsolventu preddiplomskog studija te druge godine diplomskog studija.
Nagrada se dodjeljuje jedanput godišnje, na temelju odluke dekana Fakulteta.


Članak 65.
Nagrada se dodjeljuje studentu koji je postigao najbolji uspjeh u studiju u prethodnoj akademskoj godini, uz uvjete:

  • da tijekom studija nije ponavljao niti jednu godinu studija,
  • da je do isteka jesenskog ispitnog roka položio sve ispite iz prethodne godine studija,
  • da ima prosjek ocjena položenih ispita iz prethodne godine studija 4,5 ili više.

Ako dva ili više kandidata ispunjavaju jednake uvjete, prednost će se dati kandidatu koji je pored uspjeha u studiju, postigao uspjehe u znanstvenom ili stručnom radu, bio aktivan član studentskih udruga ili je na neki drugi način (humanitarnim, sportskim, kulturno-umjetničkim ili drugim vannastavnim radom) doprinio ugledu Fakulteta.


Članak 66.
Nagrade utvrđuje dekan Fakulteta svake godine.
Nagrada se uručuje na svečan način na sjednici Fakultetskog vijeća.


Članak 67.
Prijedlog za dodjelu dekanove nagrade utvrđuje Povjerenstvo koje imenuje dekan. Povjerenstvo čine dva nastavnika i student, u pravilu jedan od prošlih dobitnika nagrade.



X. PRIJELAZI STUDENATA
Članak 68.

Student koji je na nekom drugom ekonomskom fakultetu u Hrvatskoj u redovitom roku stekao uvjete za upis u drugu odnosno treću godinu studija, propisane na ovom Fakultetu, može nastaviti studij na ovom Fakultetu na istoj studijskoj godini.
Student uz zahtjev za prijelaz prilaže izvorne dokumente koji se zahtijevaju natječajem za upis, indeks i ovjereni prijepis ocjena položenih ispita, studijski program prethodnog studija, uvjete za upis u višu godinu studija te potvrdnicu da je ispisan s prethodnog studija.
Studentu kome se odobri prijelaz na Fakultet u smislu stavka 1. ovog članka priznat će se odgovarajuće godine studija provedene na drugom ekonomskom fakultetu. Od položenih ispita priznat će mu se ispiti iz predmeta čiji nastavni programi odgovaraju nastavnim programima odnosnih predmeta na Fakultetu.


Članak 69.
Prijelaz iz stavka 1. članka 68. može se izvršiti samo u redovitom upisnom roku u akademsku godinu, u mjesecu rujnu.
O molbi studenta da mu se dozvoli prijelaz odlučuje Povjerenstvo za nastavu.
U odluci kojim se dozvoljava prijelaz odlučuje se o sljedećem:

  • u koju se studijsku godinu upisuje student,
  • koji je status studenta,
  • koji se ispiti, položeni na drugom visokom učilištu, priznaju studentu na Fakultetu, na temelju mišljenja predmetnog nastavnika,
  • o polaganju razlikovnih ispita i
  • odobriti mu upis sukladno odredbama ovog Pravilnika.

Odluku potpisuje predsjednik Povjerenstva za nastavu.
Student koji je na drugom visokom učilištu izgubio pravo studiranja na istovrsnom studiju, ne može nastaviti studij na Fakultetu.


Članak 70.
Student koji je studirao na nekom ekonomskom fakultetu u inozemstvu, može tražiti da mu se dozvoli prijelaz na Fakultet na način i uz uvjete utvrđene člankom 68. i 69.


Članak 71.
Student kojem je dozvoljen prijelaz na Fakultet po odredbama članka 68., 69. i 70. ovog Pravilnika, može se upisati u sljedeću studijsku godinu kada ispuni uvjete propisane ovim Pravilnikom i kada položi razlikovne ispite iz onih nastavnih predmeta koji su kao obavezni propisani u studijskom programu i izvedbenom planu Fakulteta za godine studija koje prethode godini studija u koju se student upisuje, a koje mora polagati na temelju odluke o dozvoli prijelaza na Fakultet.
Redoviti student iz stavka 1. ovog članka može polagati ispite koje je dužan položiti iz prethodne studijske godine odmah nakon upisa na Fakultet, a prije polaganja predmeta iz godine koju upisuje.


Članak 72.
Studenti drugih visokih učilišta i osobe koje su završile studij na nekom drugom visokom učilištu, mogu na Fakultetu upisati pojedine nastavne predmete i polagati ispite iz tih nastavnih predmeta. Prijava za upis nastavnih predmeta podnosi se Povjerenstvu za nastavu koje odlučuje o upisu.
Studentu iz stavka 1. ovog članka izdaje se uvjerenje o položenim ispitima.



XI. EVIDENCIJA O STUDENTIMA
Članak 73.

Evidencije o studentima su:

  • evidencija prijavljenih za upisni postupak koja uključuje i rezultate postupka,
  • osobna evidencija upisanih studenata,
  • evidencija o uspjehu na ispitu,
  • evidencija izdanih isprava o završetku studija te stečenih stručnih naziva.

Članak 74.
Evidencija prijavljenih za upisni postupak sadrži podatke o svakom pristupniku u skladu s uvjetima utvrđenim razredbenim postupkom, a osobito: ime i prezime pristupnika, ime oca ili majke, datum, mjesto i država rođenja, državljanstvo, isprava na temelju koje je izvršena prijava te JMBG.
Evidencija rezultata upisnog postupka obuhvaća podatke o studentima koji su ostvarili pravo na upis, a osobito: ime i prezime studenta, ime oca ili majke, datum, mjesto i država rođenja, državljanstvo, isprava na temelju koje je izvršen upis, vrednovanje uspjeha iz srednje škole, odnosno preddiplomskog studija, vrednovanje posebnih uspjeha i vrednovanje uspjeha razredbenog postupka.


Članak 75.
U matičnu knjigu studenti se upisuju redoslijedom prvog upisa na Fakultet od rednog broja 1. na dalje.
Redni brojevi u novoj matičnoj knjizi nastavljaju se na posljednji broj iz matične knjige koja joj je prethodila.
Na sve dokumente studenta (indeks, matični i upisni list, dosje, karton studenta, prijavnicu za ispit) upisuje se redni broj iz matične knjige i jedinstveni matični broj akademskog građanina (JMBAG), koji se studentu automatski dodjeljuje prilikom prvog upisa u prvu godinu studija.


Članak 76.
Osobna evidencija upisanih studenata obuhvaća matični list i upisni list.
Matični list ispunjava student jedanput tijekom studija, prilikom prvog upisa na studij.
Upisni list ispunjava student prilikom svakoga upisa u sljedeću godinu studija.
Student koji ponavlja godinu ili nastavlja studij nakon prekida upisuje u upisni list nazive predmeta iz kojih nije ispunio obveze predviđene studijskim programom i razlikovne predmete ako je došlo do promjene studijskog programa.


Članak 77.
Evidencija o uspjehu na ispitu obuhvaća podatke o održanim ispitima.
Podaci o održanim ispitima upisuju se u ispitnu listu i u prijavnice za ispit.


Članak 78.
Fakultet studentu prilikom upisa na studij izdaje indeks, kojim student dokazuje svoj status.
Studentu koji je izgubio indeks izdaje se duplikat indeksa na temelju pismene zamolbe, nakon što je gubitak indeksa javno oglašen u "Narodnim novinama".
U slučaju gubitka indeksa ili u postupku dokazivanja izvršenih obveza u studiju, upisni list je osnovni dokument iz kojeg se provjeravaju podaci o upisanim predmetima i izvršenim obvezama u studiju, a ocjene se unose prema prijavnicama za ispit pohranjenim u dosjeu studenta.


Članak 79.
Matični list, upisni listovi, prijavnice o položenim ispitima, te ostali dokumenti koji su važni za tijek studija čuvaju se u dosjeu studenta.
Podaci iz dosjea izdaju se na zahtjev fizičke ili pravne osobe koja dokaže pravni interes, vodeći računa o zaštiti osobnih podataka studenata.


Članak 80.
U evidenciju izdanih isprava o završetku studija te stečenih stručnih naziva upisuju se podaci o izdanim svjedodžbama i stečenim stručnim nazivima.
Svjedodžba i diploma sadrže propisane podatke.
Do izdavanja svjedodžbe ili diplome, studentu se izdaje potvrda o završenom studiju.


Članak 81.
Evidencije iz članka 73. ovoga Pravilnika čuvaju se kao dokumenti od trajne vrijednosti.



XII. ZAŠTITA PRAVA STUDENATA

Članak 82.
Student ima pravo na prigovor za slučaj povrede nekog od njegovih prava predviđenih zakonom ili općim aktima Fakulteta (osim prigovora na rezultat ispita sukladno članku 54. i 56. ovog Pravilnika).
Prigovor se u pisanom obliku podnosi Povjerenstvu za nastavu.
Povjerenstvo za nastavu provjerit će navode iz prigovora i izvijestiti studenta o osnovanosti pritužbe.
Ako student i dalje smatra da postoji povreda nekog od njegovih prava, ima pravo podnijeti zahtjev za ostvarivanjem prava dekanu Fakulteta. Zahtjev mora biti u pisanom obliku i obrazložen.
O zahtjevu za ostvarivanjem prava studenta dekan donosi rješenje.


XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 83.

Na ustroj i izvedbu studija utvrđenih ovim Pravilnikom primjenjuju se na odgovarajući način odredbe Pravilnika o studiju Sveučilišta u Rijeci, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Pravilnika.


Članak 84.
Fakultetsko vijeće ovlašteno je u cilju provođenja ili pojašnjenja pojedinih odredbi ovoga Pravilnika davati odgovarajuća tumačenja.


Članak 85.
Student upisan na dodiplomski i stručni studij prije ustrojavanja preddiplomskih i diplomskih studija sukladno odredbama ovoga Pravilnika ima pravo dovršiti studij prema programu i uvjetima koji su važili prilikom upisa u prvu godinu studija i steći odgovarajući akademski stupanj prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Student prava iz stavka 1. ovoga članka može ostvarivati onoliko godina koliko je studentu ostalo do završetka studija prema programu po kojem je započeo studij uvećan za dvije godine.


Članak 86.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Fakulteta, a primjenjuje se od 2005./2006. akademske godine.


Rijeka, 10. srpnja 2006.
Dekan: Prof. dr. sc. Vinko Kandžija




FACULTY OF ECONOMICS RIJEKA

Desired and reliable institution of higher education, a partner to the economy, home and foreign scientific and educational institutions and students.