Statut Ekonomskog fakulteta u Rijeci

Odluka o izmjenama i dopunama statuta Ekonomskog fakulteta (10/7/2012) »

crta-1352801808.jpg


Dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci utvrđuje dana 01. ožujka 2010. god. ovaj pročišćeni tekst Statuta Ekonomskog fakulteta u Rijeci, koji obuhvaća osnovni tekst Statuta, usvojen dana 19. 04. 2004. god., te njegove izmjene i dopune od 17.02.2005., 27.12.2005., 06.03.2006., 22.05.2006., 18.06.2007. i 24.02.2010. godine

S T A T U T

(pročišćeni tekst)


I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.

Ovim se Statutom, sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju uređuje ustrojstvo Ekonomskog fakulteta u Rijeci, ovlasti i način odlučivanja njegovih tijela, djelatnost i poslovanje, status nastavnika i suradnika, status studenata, te uređuju druga pitanja značajna za obavljanje djelatnosti i poslovanje Fakulteta.


Članak 2.

Ekonomski fakultet u Rijeci (u daljnjem tekstu: Fakultet) je javno visoko učilište.
Fakultet je pravna osoba.


II. NAZIV I SJEDIŠTE FAKULTETA

Članak 3.

Fakultet obavlja svoju djelatnost, posluje i sudjeluje u pravnom prometu pod nazivom:

Sveučilište u Rijeci
Ekonomski fakultet

Skraćeni naziv Fakulteta glasi: Ekonomski fakultet u Rijeci.


Fakultet može rabiti naziv na engleskome jeziku:

University of Rijeka
Fakulty of Economics


Članak 4.

Sjedište Fakulteta je u Rijeci, Ivana Filipovića br. 4.


Članak 5.

O promjeni naziva i promjeni sjedišta Fakulteta odlučuje osnivač.


III. DJELATNOST FAKULTETA
Članak 6.

Fakultet obavlja slijedeće djelatnosti:

1. Visoko obrazovanje

Ustrojava i izvodi sveučilišni studij iz područja društvenih znanosti polja ekonomije:

1. preddiplomski studij,
2. diplomski studij,
3. poslijediplomski doktorski studij,
4. poslijediplomski specijalistički studij.

Ustrojava i izvodi stručni studij.
Provodi postupak stjecanja doktorata znanosti.

2. Znanstvena djelatnost i stručni rad:

Ustrojava i izvodi znanstvenoistraživački i visokostručni rad:

1. organizira i održava znanstvene skupove, simpozije, savjetovanja, seminare, kongrese i druge
skupove;
2. pruža istraživačko-razvojne usluge, konzultacije i usluge ekspertnog savjetovanja,
3. izrađuje znanstvenoistraživačke studije, ekspertize, elaborate i vještačenja,
4. provodi postupke stalnog cjeloživotnog obrazovanja,
5. organizira tečajeve i druge oblike dopunskog obrazovanja kandidata,
6. obavlja recenzije i revizije projekata,
7. razvija znanstveni pomladak.


Članak 7.
3. Druge djelatnosti

Pored djelatnosti iz članka 6. ovoga Statuta, Fakultet obavlja i druge djelatnosti koje služe obavljanju registrirane djelatnosti.

1. bibliotečna, informatička i izdavačka djelatnost za potrebe nastave, te znanstvenog i visokostručnog rada;
2. pružanje usluge računalnog centra;
3. skriptarnica.


Članak 8.

Fakultet može promijeniti djelatnost.
Odluku o promjeni djelatnosti donosi dekan, a na prijedlog Fakultetskog vijeća i uz prethodnu suglasnost Senata Sveučilišta u Rijeci (u nastavku: Senata).


IV. PEČAT I ŽIG
Članak 9.

Fakultet ima pečat i žig s grbom Republike Hrvatske koji se stavlja na akte koje Fakultet donosi u okviru javnih ovlasti na temelju zakona.
Pečat i žig su okruglog oblika, promjera 38 mm, s grbom Republike Hrvatske u sredini i natpisom uz rub, s gornje strane "REPUBLIKA HRVATSKA" - "Sveučilište u Rijeci", a s donje strane "Ekonomski fakultet".
U slučajevima u kojima bi uporaba pečata iz stavka 2. ovog članka bila nepodesna, može se rabiti i pečat promjera 25 mm istoga sadržaja.
Za ostalo poslovanje Fakultet upotrebljava pečat okruglog oblika bez grba Republike Hrvatske s tekstom: "Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet" te pečat pravokutnog oblika bez grba Republike Hrvatske s tekstom: Ekonomski fakultet u Rijeci.
Dekan određuje broj pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske, broj pečata s nazivom i sjedištem Fakulteta, način njihova korištenja, te osobe odgovorne za njihovu uporabu i čuvanje.


V. PRAVNI POLOŽAJ, ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE

Članak 10.
Fakultet je pravna osoba.
Fakultet je upisan u sudski registar ustanova kod Trgovačkog suda u Rijeci, te u Upisnik visokih učilišta koji vodi nadležno Ministarstvo.
Fakultet je sastavnica Sveučilišta u Rijeci.


Članak 11.

Dekan zastupa i predstavlja Fakultet. Dekan je ovlašten poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun Fakulteta u vrijednosti do 400.000,00 kn. Za pravne radnje u vrijednosti iznad 400.000,00 kn dekanu je potrebna suglasnost Senata. Dekan može dati punomoć drugoj osobi da zastupa Fakultet u pravnom prometu. Punomoć može dati samo u granicama svojih ovlasti.


VI. USTROJ
1. Unutarnji ustroj

Članak 12.

Fakultet djeluje s ustrojbenim jedinicama u svome sastavu. Ustrojbene jedinice obavljaju dio djelatnosti Fakulteta i sudjeluju u pravnom prometu pod nazivom Fakulteta.

Ustrojbene jedinice jesu:

1. Katedre,
2. Znanstvenoistraživački centar,
3. Stručne službe.


Članak 13.
A. Katedre

Radi obavljanja nastave, znanstvene , visokostručne i stručne djelatnosti na Fakultetu se organiziraju katedre kao ustrojbene jedinice. Katedre obuhvaćaju srodne nastavne predmete istih znanstvenih polja i grana.


Članak 14.

Čelnik katedre je šef katedre. Za šefa katedre bira se nastavnik u znanstveno nastavnom zvanju tajnim glasovanjem, natpolovičnom većinom svih članova. Šefa katedre potvrđuje Fakultetsko vijeće. Mandat šefa katedre traje tri akademske godine i može se još jednom ponoviti. Članovi katedre biraju i tajnika katedre.


Članak 15.

Djelokrug rada i druga pitanja značajna za rad katedri utvrđuje Fakultetsko vijeće, na prijedlog dekana, a sukladno nastavnom planu i programu, te djelokrugu rada Fakulteta. Ustroj i način rada katedri utvrđuje se posebnim pravilnikom.


Članak 16.
B. Znanstvenoistraživački centar (ZIC)

Djelokrug rada znanstvenoistraživačkog centra je:

  • osnivanje i vođenje eksperimentalnih radionica namijenjenih edukaciji studenata;
  • pružanje istraživačko razvojnih usluga, konzultacija i usluge ekspertnog savjetovanja;
  • izrada znanstvenoistraživačkih studija, ekspertiza, elaborata i vještačenja;
  • organiziranje i provođenje postupaka stalnog usavršavanja;
  • organiziranje tečajeva i drugih oblika dopunskog obrazovanja.
  • Rukovoditelja znanstvenoistraživačkog centra bira Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana.

C. Stručne službe
Radi obavljanja pravnih, kadrovskih, računovodstvenih, administrativnih i tehničkih poslova, koji su od zajedničkog interesa, osnivaju se Stručne službe kao ustrojbena jedinica. Rukovoditelj stručnih službi je tajnik Fakulteta.


VII. TIJELA FAKULTETA

Članak 17.
Fakultetska tijela su dekan i Fakultetsko vijeće.


Članak 18.
A. Dekan

Izbor dekana

Za dekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno nastavnom zvanju izvanrednog ili redovitog profesora koji je zaposlen na Fakultetu.
Dekan se bira na vrijeme od tri godine. Ista osoba može biti izabrana za dekana najviše dva puta uzastopno.
Kandidat za dekana podnosi vlastiti program rada za svoj dekanski mandat. Program rada treba biti usklađen sa strateškim dokumentima Sveučilišta.
Dekana bira Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem, natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova vijeća.


Članak 19
.
Postupak prikupljanja prijedloga za izbor dekana provodi tročlano povjerenstvo koje imenuje Fakultetsko vijeće.
Povjerenstvo prikuplja prijedloge od katedri ili nastavnika osobno.
Prijedlog za izbor dekana dostavlja se povjerenstvu najkasnije u roku od 15 dana, od dana imenovanja povjerenstva.
Uz prijedlog za izbor dostavlja se životopis kandidata i njegov program rada za naredno razdoblje. Nepravodobni i nepotpuni prijedlog povjerenstvo odbacuje.
Nakon isteka roka iz prethodnog stavka, dekan saziva u roku od 15 dana sjednicu Fakultetskog vijeća. Povjerenstvo je dužno u tom roku dostaviti Fakultetskom vijeću izvješće s popisom pristupnika koji ispunjavaju uvjete izbora, s njihovim životopisima i programima rada.


Članak 20.

Na sjednici na kojoj se odlučuje o izboru dekana, bira se tročlano povjerenstvo za provedbu glasovanja.


Članak 21.

Fakultetsko vijeće bira dekana tajnim glasovanjem. Za dekana je izabran kandidat koji je dobio natpolovičnu većinu glasova svih članova vijeća.
Ako se bira između dva predloženika, a ni jedan od njih ne dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova Fakultetskog vijeća, u drugi krug glasovanja ulazi predloženik, koji je dobio veći broj glasova.
Ako oba predloženika dobiju jednaki broj glasova, postupak kandidiranja i izbora se ponavlja.
Ako su više od dva predloženika, a ni jedan u prvome krugu ne dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova Fakultetskog vijeća, u dugome krugu bira se između dva predloženika koji su u prvome krugu dobili najveći broj glasova.
Ako ni u drugome krugu ni jedan od predloženika ne dobije natpolovičnu većinu svih članova Fakultetskog vijeća, ponavlja se postupak kandidiranja i izbora.


Članak 22.

Na istoj sjednici na kojoj dekan nije izabran, pokreće se ponovni postupak izbora dekana.
Postupak izbora dekana mora završiti dva mjeseca prije isteka mandata postojećem dekanu.


Članak 23.

Odluka o izboru dekana s životopisom i programom rada dostavlja se na potvrdu Senatu.
Izbor dekana potvrđuje Senat u roku od 60 dana.
Dekan preuzima dužnost prvog dana nove akademske godine.


Članak 24.

Ako se novi dekan ne izabere do isteka mandata postojećeg dekana ili se utvrdi da je tekući mandat nepropisan, rektor će u roku od mjesec dana imenovati za vršitelja dužnosti dekana osobu koja ispunjava propisane uvjete najduže na vrijeme od šest mjeseci, u kojem roku vršitelj dužnosti dekana ima obvezu organizirati izbor novog dekana.


Članak 25.

Prava i obveze dekana

Dekan upravlja i koordinira radom Fakulteta, njegov je čelnik i voditelj.
Znak dekanske časti je dekanski lanac.
Dekan predsjedava Fakultetskim vijećem.
Dekan sudjeluje u radu sveučilišnih tijela, sukladno Statutu Sveučilišta.
Dekan je odgovoran za provedbu odluka sveučilišnih tijela na Fakultetu.
Dekan odlučuje o financijskom planu i završnom računu.

Dekan nadalje:

1. predlaže Fakultetskom vijeću izbor prodekana;
2. ustrojava rad i poslovanje Fakulteta;
3. donosi akt o ustroju radnih mjesta uz suglasnost Fakultetskog vijeća;
4. priprema i utvrđuje dnevni red, saziva i vodi sjednice Fakultetskog vijeća;
5. odlučuje o investicijskom održavanju;
6. na prijedlog Fakultetskog vijeća raspisuje natječaj za izbor nastavnika i suradnika;
7. na temelju odluke Fakultetskog vijeća raspisuje natječaje za izbore u znanstveno-nastavna, nastavna i suradnička zvanja,
8. imenuje stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova iz svog djelokruga;
9. donosi opće akte utvrđene ovim Statutom, kao i ostale opće akte za kojima se pokaže potreba, a nisu izrekom dani u nadležnost Fakultetskom vijeću,
10. sklapa kolektivne ugovore u ime Fakulteta, daje punomoć za sklapanje kolektivnog kolektivnog ugovora u ime Fakulteta te donosi odluku o pristupanju kolektivnom ugovoru i
donosi i druge odluke i obavlja druge poslove temeljem Zakona, Statuta Sveučilišta u Rijeci i ovoga Statuta.
11. Dekan najmanje jednom godišnje podnosi Fakultetskom vijeću i Senatu izvješće o svome radu i financijskom poslovanju Fakulteta.


Članak 26.

Spriječenost dekana

Dekana Fakulteta u slučaju privremene spriječenosti zamjenjuje prodekan kojeg ovlasti Fakultetsko vijeće.
Prijedlog za pokretanje postupka utvrđivanja privremene spriječenosti dekana, podnosi najmanje jedna trećina članova Fakultetskog vijeća, sam dekan ili rektor.
Prodekan obavlja dužnost dekana za vrijeme privremene spriječenosti dekana, najdulje do šest mjeseci od dana kada je utvrđena spriječenost. Nakon šest mjeseci Fakultetsko vijeće pokreće postupak izbora novog dekana.
Ovlašteni prodekan ima sve ovlasti i obavlja sve poslove dekana utvrđene Zakonom, statutom Sveučilišta i ovim Statutom, a javne isprave i ostale akte potpisuje uz oznaku «u.z.»
Na sjednici Senata dekana može mijenjati prodekan u zvanju redovitog ili izvanrednog profesora.


Članak 27.

Razrješenje dekana prije isteka roka.
Dekan može biti razriješen dužnosti prije isteka roka na koji je izabran:

1. ako sam zatraži razrješenje;
2. ako ne ispunjava dužnosti dekana;
3. ako krši odredbe Ustava, zakona, statuta i drugih općih akata Sveučilišta i Fakulteta;
4. ako zlorabi položaj dekana;
5. ako svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju obnaša;
6. ako izgubi sposobnost obavljanja dužnosti i
7. u drugim slučajevima propisanim Statutom Sveučilišta.

Prijedlog za pokretanje postupka razrješenja dekana može podnijeti jedna trećina članova Fakultetskog vijeća, rektor i Senat.
Postupak razrješenja dekana provodi Fakultetsko vijeće na sjednici, kojoj mora prisustvovati rektor.
Fakultetsko vijeće o razrješenju dekana odlučuje tajnim glasovanjem, natpolovičnom većinom svih članova Vijeća.


Članak 28.

Prodekani

Dekanu u radu pomažu prodekani.
Djelokrug rada prodekana utvrđuje se posebnom odlukom Fakultetskog vijeća.


Članak 29.

Prodekani zastupaju Fakultet u okviru djelokruga poslova i zadataka za koje su ovlašteni ovim Statutom, a po ovlaštenju dekana.


Članak 30.

Prodekane potvrđuje Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana, većinom nazočnih članova Fakultetskog vijeća javnim glasovanjem.
Prodekani se biraju na vrijeme do isteka mandata dekana.
Za prodekana može biti izabran nastavnik u znanstveno nastavnom zvanju.


Članak 31.

Prodekan može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata na koji je biran ako:

1. sam zatraži razrješenje,
2. postupa protivno naputku i nalozima dekana ili ne ispunjava
3. svoje dužnosti,
4. svojim ponašanjem povrijedi ugled Fakulteta,

5. nastanu razlozi koji dovedu do prestanka radnog odnosa.

Prodekane razrješuje dužnosti Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana, većinom glasova ukupnog broja članova Fakultetskog vijeća.
U slučaju razrješenja, Fakultetsko vijeće bira na prijedlog dekana novog prodekana, po postupku koji je ovim Statutom propisan.


Članak 32.
B. Fakultetsko vijeće

Fakultetsko vijeće je stručno vijeće Fakulteta.
Fakultetsko vijeće čine svi redoviti profesori, izvanredni profesori i docenti, jedan predstavnik nastavnika izabranih u jedno od nastavnih zvanja, jedan predstavnik znanstvenih novaka – asistenata, jedan predstavnik asistenata te predstavnici studenata.
Mandat predstavnika nastavnika izabranih u jedno od nastavnih zvanja te predstavnika nanstvenih novaka – asistenata i asistenata traje tri godine i jednak je mandatu dekana.


Članak 33.

Nastavnici i suradnici izabrani u jedno od nastavnih zvanja te znanstveni novaci – asistenti i asistenti biraju iz svojih redova predstavnika u Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem na zboru koji za svaku izbornu kategoriju posebno saziva dekan.

Za predstavnika je izabran kandidat koji dobije više glasova.

U slučaju da nekom od izabranih predstavnika iz stavka 1. ovog članka prestane radni odnos na Fakultetu ili ako netko od njih stekne izbor u znanstveno – nastavno zvanje, umjesto njega se za predstavnika u Fakultetsko vijeće bira drugi predstavnik, sukladno odredbama ovog članka. Predstavniku izabranom na taj način mandat traje do kraja mandata na koji je izabran predstavnik kojeg zamjenjuje.


Članak 34.

Studentski predstavnici u Fakultetskom vijeću, koje sukladno Statutu studentskog zbora biraju sami studenti, čine najmanje 15% ukupnog broja članova Fakultetskog vijeća.


Članak 35.

Način rada i odlučivanja Fakultetskog vijeća Fakultetsko vijeće radi na sjednicama.
Fakultetsko vijeće pravovaljano raspravlja i odlučuje kada je na sjednici nazočno više od polovice ukupnog broja članova.
Fakultetsko vijeće donosi odluke, zaključke i zauzima stavove većinom glasova nazočnih članova, osim ako je drugačije propisano Zakonom, Statutom Sveučilišta u Rijeci ili ovim Statutom.
U slučaju podijeljena broja glasova kod donošenja odluka, odlučuje glas dekana.
Način rada Fakultetskog vijeća propisuje se Poslovnikom.


Članak 36.

Djelokrug rada

Fakultetsko vijeće:

1. donosi odluke o akademskim, znanstvenim i stručnim pitanjima;
2. sudjeluje u stvaranju strategije razvoja Fakulteta;
3. bira i razrješava dekana i prodekane;
4. bira jednog člana Senata iz redova nastavnika u znanstveno nastavnom zvanju tajnim glasovanjem, većinom glasova nazočnih članova;
5. donosi Statut Fakulteta te druge opće akte za čije je donošenje izričito propisana nadležnost Fakultetskog vijeća,
6. potvrđuje prodekane na prijedlog dekana,
7. daje suglasnost dekanu na akt o ustroju radnih mjesta;
8. predlaže Senatu u Rijeci izvedbeni program;
9. donosi izvedbeni plan nastave;
10. imenuje voditelje studentima (po potrebi) i mentore studentima poslijediplomskog studija;
11. imenuje povjerenstva u postupku stjecanja doktorata znanosti;
12. imenuje mentore asistentima;
13. odobrava program doktorskog studija za svakog studenta;
14. donosi odluku o raspisivanju natječaja za izbor nastavnika;
15. provodi izbore u zvanja;
16. razmatra i usvaja godišnje izvješće dekana;
17. osniva stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti;
18. analizira i ocjenjuje rezultate nastavnog, znanstvenog i stručnog rada;
19. brine se o razvitku znanstveno-nastavnih i nastavnih kadrova na Fakultetu;
20. donosi odluke o organiziranju znanstvenog i stručnog usavršavanja i stalne izobrazbe na Fakultetu;
21. imenuje povjerenstvo za upis studenata,
22. odlučuje o pitanjima od posebnog interesa za studente;
23. donosi odluke o pozivu gostiju i nastavnicima (gostujući profesor);
24. donosi poslovnik o svome radu;
25. obavlja i druge poslove u skladu s Zakonom, Statutom Sveučilišta u Rijeci i ovim Statutom.


Članak 37.

Pitanja od posebnog interesa za studente

Pitanja od posebnog interesa za studente jesu:

  • pitanja vezana za promjenu statusa studija;
  • osiguranje kvalitete studija;
  • donošenje nastavnih programa;
  • utvrđivanje izvedbenih planova nastave;
  • studentski standard.


Članak 38.

Kada Fakultetsko vijeće odlučuje o pitanjima od posebnog interesa za studente, studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta.
Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti, ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću.
Nakon suspenzivnog veta Fakultetsko vijeće ponovno raspravlja o tom pitanju najranije u roku od osam dana.
U ponovnom odlučivanju, odluka se donosi natpolovičnom većinom svih članova Fakultetskog vijeća i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto.


Članak 39.

Stalna povjerenstva Fakultetskog vijeća jesu:

  • Povjerenstvo za poslijediplomske studije i doktorate znanosti,
  • Povjerenstvo za nastavu,
  • Povjerenstvo za znanstvenoistraživački rad,
  • Povjerenstvo za međunarodnu suradnju,
  • Povjerenstvo za izdavačku djelatnost.


VIII . ZNANSTVENICI NASTAVNICI I SURADNICI

Članak 40.
Subjekti znanstveno-nastavne i stručne djelatnosti

Znanstvenu, nastavnu i stručnu djelatnosti na Fakultetu izvode znanstvenici, nastavnici, suradnici, čija se kvalificiranost utvrđuje izborom u znanstvena, znanstveno-nastavna, nastavna i suradnička zvanja.


Članak 41.

Znanstvenici, nastavnici i suradnici moraju se u svome radu, djelovanju i ponašanju držati moralnih načela, načela znanstvene istine i kritičnosti te štititi ugled Sveučilišta i Fakulteta.
Sveučilište ustrojava i vodi upisnik znanstvenika, nastavnika i suradnika na temelju posebnog pravilnika.


Članak 42.

Znanstveno-nastavna, nastavna i suradnička zvanja

Znanstvena zvanja su:

1. znanstveni savjetnik
2. viši znanstveni suradnik

3. znanstveni suradnik.


Znanstveno nastavna zvanja su:

1. redoviti profesor
2. izvanredni profesor

3. docent.

Nastavna zvanja su:

1. viši predavač

2. predavač.

Suradnička zvanja su:

1. viši asistent
2. asistent.


Članak 43.

Izbori u zvanja i odgovarajuća radna mjesta

Svi znanstvenici izabiru se u znanstvena zvanja neovisno o radnom mjestu.
Znanstvena zvanja se stječu u postupku i pod uvjetima predviđenim Zakonom i na njemu utemeljenim propisima.
Osobe izabrane u znanstvena zvanja, izabiru se u znanstveno-nastavna zvanja i na odgovarajuća radna mjesta temeljem natječaja.
S osobama izabranim u znanstveno-nastavno zvanje sklapa se ugovor o radu.
Izbor u nastavna i suradnička zvanja vezan je za odgovarajuća radna mjesta i odvija se temeljem natječaja u istom postupku.


Članak 44.

Uvjeti za izbor u znanstvena, znanstveno nastavna, nastavna i suradnička zvanja:

1. Opći uvjeti za izbor u pojedina zvanja utvrđeni su Zakonom.
2. Uvjete za izbor u znanstveno zvanje utvrđuje Nacionalno vijeće za znanost.
3. Minimalne uvjete za izbor u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja propisuje Rektorski zbor.
4. Uvjeti koje određuje Senat.


Članak 45.

Postupak za stjecanje znanstvenog zvanja

Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje pokreće osoba koja smatra da ispunjava uvjete za izbor u određeno znanstveno zvanje.
Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se zajedno s dokazima o ispunjavanju uvjeta za izbor.
Postupak izbora provodi se u skladu s odredbama članka 35. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.


Članak 46.

Postupak izbora u znanstveno-nastavna zvanja

Postupak izbora u znanstveno-nastavna zvanja provodi Sveučilište odnosno Fakultet, a obavlja se na temelju javnog natječaja.
U svakom pojedinačnom postupku izbora i reizbora, Fakultetsko vijeće donosi odluku o raspisivanju javnog natječaja, te imenuje stručno povjerenstvo za provođenje postupka izbora u zvanje.
Ako neki od pristupnika nema izbor u odgovarajuće znanstveno zvanje, prilikom izbora u znanstveno-nastavno zvanje, provodi se postupak izbora u znanstveno zvanje, u skladu s odredbama Zakona.
Stručno povjerenstvo nakon provedenog izbora u zvanje, razmatra prijave pristigle na natječaj, te u skladu s uvjetima Rektorskog zbora sastavlja izvješće za svakog pristupnika.
Odluka o izboru predloženika u zvanje redoviti profesor dostavlja se Senatu na potvrđivanje.


Članak 47.

Postupak izbora u nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta

Izbor u nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta provodi se samo za predmete stručnog studija i za predmete sveučilišnog studija koji ne zahtijevaju znanstveni pristup.


Članak 48.

Postupak izbora u suradnička zvanja i odgovarajuća radna mjesta

Suradnici na Fakultetu biraju se sukladno odredbama koje vrijede za izbor u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja.


Članak 49.

S osobama izabranim na znanstvena, znanstveno nastavna i nastavna radna mjesta sklapa se ugovor o radu s obvezom provođenja ponovnog izbora svakih pet godina sukladno odredbama Zakona.
Nastavniku Fakulteta, redovitom profesoru u trajnom zvanju koji je navršio 65 god. života i koji s Fakultetom ima sklopljen ugovor o radu s punim radnim vremenom, Fakultet će na njegov zahtjev produljiti radni odnos do isteka akademske godine u kojoj nastavnik navršava 70 godina života, sukladno odredbi čl. 102. st. 7. Zakona.

Iznimno, temeljem odredbe čl. 117. st. 3. Zakona, Fakultet će na njegov zahtjev produljiti radni odnos sukladno točki1. ove odluke i redovitom profesoru koji nije izabran u trajno zvanje, a na dan 01. siječnja 2004. navršio je 63. godine života.

Nastavnik može podnijeti zahtjev za produljenje radnog odnosa sukladno stavku 2. i 3. ovog članka tijekom akademske godine u kojoj je navršio 65 godina života.

S osobom koja je završila diplomski studij sklapa se ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju od najviše šest godina na suradničkom radnom mjestu asistenta. Asistent je dužan upisati poslijediplomski studij.


Članak 50.

Naslovna zvanja

Fakultetsko vijeće može bez zaključivanja ugovora o radu izabrati u znanstveno-nastavno, nastavno i suradničko zvanje osobu koja ispunjava uvjete za izbor u odnosno zvanje, ako će sudjelovati u izvođenju dijela ili cijele nastave određenog predmeta.
Postupak izbora u naslovno zvanje istovjetan je postupku izbora u znanstveno-nastavno, nastavno i suradničko zvanje.

Članak 51.
Gostujući profesori

Fakultetsko vijeće može povjeriti izvedbu do jedne trećine nastavnog predmeta nastavnicima, znanstvenicima ili stručnjacima, bez obveze sklapanja ugovora o radu i bez izbora u znanstveno-nastavno zvanje, uz uvjet da osnovni dio nastavnog predmeta izvode osobe izabrane u znanstveno-nastavna zvanja.

Postupak izbora gostujućeg profesora utvrđuje se pravilnikom ili drugim aktom.

Članak 52.
Profesor emeritus

Fakultet može jedanput u akademskoj godini predložiti jednog svog zaslužnog umirovljenog redovitog profesora u počasno zvanje profesor emeritus, koje mu dodjeljuje Senat. Predloženik za dodjelu počasnog zvanja mora imati posebne zasluge za razvoj znanosti na nacionalnom i međunarodnom polju i napredak Fakulteta. Počasno zvanje profesor emeritus dodjeljuje Sveučilište po postupku utvrđenom statutom Sveučilišta.

Članak 53.
Plaćena slobodna studijska godina (sabbatical)

Nastavnici izabrani u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja mogu nakon šest godina rada na Fakultetu u znanstveno-nastavnom zvanju koristiti slobodnu plaćenu studijsku godinu (sabbatical) za znanstveno i stručno usavršavanje ili za znanstveno-stručni rad (pisanje udžbenika, priručnika ili monografija i sl.)

Slobodnu studijsku godinu odobrava dekan, pod uvjetom da je osigurano izvođenje nastave na predmetu na kojem izvodi nastavu odnosni nastavnik, u skladu s Pravilnikom kojeg odobrava Fakultetsko vijeće.

Članak 54.
Plaćeni i neplaćeni dopust

Ako je to u interesu unapređenja nastave i znanstvenog rada nastavnici suradnici i znanstvenici mogu dobiti plaćeni i neplaćeni dopust radi boravka i stručnog usavršavanja na drugoj znanstvenoj ustanovi u zemlji ili inozemstvu. Dopust se može odobriti u trajanju do 6 mjeseci, a odobrava ga dekan na temelju pozitivnog mišljenja Fakultetskog vijeća. Neplaćeni dopust može se odobriti zbog drugih opravdanih razloga, o čemu odlučuje dekan.

Članak 55.
Rad izvan Fakulteta

Znanstveno-nastavno i stručno djelovanje zaposlenika izvan Fakulteta ne smije štetiti interesima Fakulteta. Nastavnik i suradnik u radnom odnosu s Ekonomskim fakultetom može u Republici Hrvatskoj i inozemstvu uz prethodnu suglasnost dekana, raditi za drugog poslodavca najviše do jedne trećine punog radnog vremena. Rad nastavnika izvan Fakulteta ne smije biti u suprotnosti s njegovom temeljnom zadaćom i obvezama koje ima iz ugovora o radu s Fakultetom. Dekan i prodekani ne mogu sklopiti ugovor o radu s drugim visokim učilištima i znanstvenim organizacijama. Ugovorni odnosi nastavnika i suradnika s drugim pravnim osobama izvan Fakulteta mogu se zaključivati samo uz prethodno sklopljen institucionalni ugovor za svaku akademsku godinu.

Članak 56.
Povremeno i privremeno zapošljavanje

Povremeno i privremeno zapošljavanje na Fakultetu odobrava dekan kad to iziskuje priroda odobrene aktivnosti i kada su osigurana materijalna sredstva. Oblici zapošljavanja mogu biti u punom radnom vremenu i dijelu radnog vremena. Kod ugovornog zapošljavanja na projektu određuje se opseg znanstveno istraživačkog rada za svakog zaposlenika.

Članak 57.
Stegovna odgovornost i stegovni postupak

Nastavnici i suradnici stegovno odgovaraju za povrede svojih radnih obveza i drugih obveza iz rada i u vezi s njim, kao i zbog grubog narušavanja ugleda Fakulteta i Sveučilišta. Studenti imaju obvezu poštivati režim studija i opće akte Fakulteta. Stegovne mjere i stegovni postupak uređuje se Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti Sveučilišta.


IX. STUDIJ
Članak 58.

Vrste studija

Visoko obrazovanje na Fakultetu provodi se u sveučilišnim i stručnim studijima.
Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju.
Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja.


Članak 59.
Razine sveučilišnog studija

Sveučilišni studij provodi se na tri razine:

1. preddiplomski studij
2. diplomski studij
3. poslijediplomski studij

Svaka razina sveučilišnog studija završava stjecanjem određenog naziva ili stupnja.
Određeni studijski programi provode se integrirano kroz prvu i drugu razinu studija.
Svaka razina studija u skladu je s europskim sustavom prijenosa bodova po kojem se u jednoj godini studija stječe 60 ECTS bodova.


Članak 60.
Trajanje sveučilišnog studija

Preddiplomski sveučilišni studij traje tri do četiri godine i na njemu se stječe od 180 do 240 ECTS bodova.
Diplomski sveučilišni studij traje jednu do dvije godine i na njemu se stječe od 60 do 120 ECTS bodova.
Ukupan broj bodova, koji se stječe na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.
Poslijediplomski (doktorski ) studij traje u pravilu tri godine kada se izvodi kao studij s punim radnim vremenom. Na doktorskom studiju se stječe 180 ECTS bodova.
Poslijediplomski specijalistički studij traje jednu do dvije godine i na njemu se stječe 60 do 120 ECTS bodova.


Članak 61.

Pravila studiranja detaljnije se propisuju Pravilnikom o studiranju na Sveučilištu.


Članak 62.

Stručni studij

Stručni studij traje dvije godine i njegovim se završetkom stječe 120 ECTS bodova.


Članak 63.

Prijenos ECTS bodova uređuje Sveučilište Pravilnikom o studiranju.


Članak 64.

Stalno usavršavanje

Fakultet pored studija može izvoditi i poseban oblik stalnog usavršavanja.
Posebne programe stalnog usavršavanja donosi Fakultetsko vijeće.
O završenom programu stalnog usavršavanja polazniku se izdaje potvrdnica.


Članak 65.

Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku.
Nastava ili dio nastave može se izvoditi i na jednom od svjetskih jezika.

Nastava se izvodi:

1. u sjedištu Ekonomskog fakulteta,
2. u dislociranim centrima.


Članak 66.

Upis na preddiplomski studij

Upis na preddiplomski studij obavlja se na temelju javnog natječaja, koji objavljuje Sveučilište.
Odluku o raspisivanju natječaja donosi Senat.
Pravo na upis ima osoba koja ispunjava uvjete natječaja, odnosno koja je u kvalifikacijskom postupku ostvarila bolje rezultate.
Senat prilikom odobravanja studijskog programa utvrđuje koji su srednjoškolski programi odgovarajući za upis preddiplomskog ili stručnog studija.


Članak 67.

Upis na diplomski studij

Diplomski studij može upisati osoba koja je završila preddiplomski studij.
Senat utvrđuje koji je preddiplomski program odgovarajući za upis diplomskog studija, kao i koji su uvjeti upisa za pristupnike koji imaju završen diplomski sveučilišni studij.
Osobe koje su završile stručni studij mogu upisati diplomski studij ako je to Senat predvidio uvjetima prijenosa ECTS bodova sa stručnih studija, pri čemu se upis može uvjetovati polaganjem razlikovnih ispita.


Članak 68.

Studijski program

Studij se ustrojava prema studijskom programu, koji donosi Senat na prijedlog Fakultetskog vijeća, uz pribavljeno mišljenje Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje.


Članak 69.

Izvedbeni plan

Studij se izvodi prema izvedbenom planu koji donosi Fakultetsko vijeće.
Izvedbeni plan nastave obvezno se objavljuje prije početka nastave na službenim internetskim stranicama, uključujući sažetke predavanja i drugih oblika nastave.
Izvedbenim planom nastave obvezno se utvrđuju:

1. nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu prema studijskom programu,
2. mjesto izvođenja nastave;
3. početak i završetak, te satnica izvođenja nastave
4. oblici nastave (predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, provjere znanja i sl.);
5. način polaganja ispita;
6. ispitni rokovi;
7. mogućnosti izvođenja nastave na stranom jeziku;
8. ostale važne činjenice za uredno izvođenje nastave;
9. Uz odobrenje Nacionalnog vijeća nastava se može organizirati na daljinu.


Članak 70.

Ispiti

Ispiti, ocjene, žalbe na ispit, ponavljanje ispita, ispitni rokovi, te prijavljivanje ispita i način vođenja evidencije o ispitima uređuje se Pravilnikom o studiranju Sveučilišta.


Članak 71.

Poslijediplomski doktorski studij

Poslijediplomski doktorski studij ustrojava se kao studijski program s obvezatnim i izbornim kolegijima, obvezatnim i izbornim aktivnostima (sudjelovanje na seminarima, konferencijama, okruglim stolovima i sl.) i temama istraživačkog rada.
Ustrojava se i izvodi na hrvatskom ili engleskom jeziku.
Poslijediplomski doktorski studij može se ustrojiti u suradnji s drugim domaćim ili inozemnim sveučilištima.
Program poslijediplomskog doktorskog studija oblikuje student u dogovoru s mentorom iz raspoloživih kolegija.
Ovaj program odobrava Fakultetsko vijeće.
Poslijediplomski doktorski studij traje tri godine i ustrojava se u skladu s ECTS.
Student poslijediplomskog doktorskog studija treba prikupiti najmanje 180 ECTS bodova, od čega 30 do 60 ECTS na obvezatnim i izbornim kolegijima, 30 bodova na aktivnostima navedenim u članku 116. Statuta Sveučilišta u Rijeci, a 90 ECTS bodova u organiziranom istraživanju.
Poslijediplomski doktorski studij organizira se kao studij u punom radnom vremenu i traje tri godine (full-time).
Može se organizirati i kao studij s dijelom radnog vremena i traje 6 godina.
Ako se organizira studij u punom radnom vremenu student je obvezan pohađati i neko drugo domaće ili strano sveučilište, gdje je potrebno skupiti do 60 ECTS bodova.


Članak 72.

Poslijediplomski doktorski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući diplomski studij, osoba koja je stekla odgovarajući magisterij znanosti ili osoba koja je završila odgovarajući dodiplomski studij prema propisima koji su važili prije donošenja ovog Statuta, u skladu sa Zakonom, uz polaganje razlikovnih ispita.
Podobnost kandidata za upis utvrđuje Fakultetsko vijeće.
Doktorski studij može upisati osoba koja ima odgovarajući prosjek ocjena i preporuku jednog profesora koji je upoznat s akademskim dostignućima potencijalnog kandidata.
Kriterij za upis utvrđuje se Pravilnikom o studiju Sveučilišta.
Dodatni kriteriji utvrđuju se Pravilnikom.


Članak 73.

Upis studenata na poslijediplomski doktorski studij provodi se na temelju javnog natječaja.


Članak 74.

Student na poslijediplomskom studiju ima mentora, kojeg imenuje Fakultetsko vijeće.
Mentor vodi kandidata kroz studij, prati njegov rad i izvršenje obveza, usmjerava ga, te procjenjuje njegov napredak.
Mentor jednom godišnje predaje izvješće Fakultetskom vijeću o napretku studenta.


Članak 75.

Studijski program doktorskog studija ispunjava sljedeće uvjete:

  • U prvoj godini studenti slušaju i polažu najveći dio obvezantnih i izbornih kolegija, sudjeluju u istraživačkim i predavačkim aktivnostima, sudjeluju u obvezatnim i izbornim aktivnostima, te pod vodstvom mentora izrađuju istraživački projekt i predlažu okvirne teze doktorske disertacije.
  • U drugoj godini studija student priprema tezu doktorske disertacije temeljenu na istraživačkom projektu i sudjeluje na konferencijama, seminarima i okruglim stolovima, gdje izlažu i brane teze iz svog istraživačkog projekta, koje će kasnije razraditi u okviru doktorske disertacije.
  • U trećoj godini studija studenti izrađuju doktorsku disertaciju.

Odredbe preddiplomskog i diplomskog studija, koje se odnose na ispite, ocjene, prijenos ECTS bodova vrijede i za kolegije doktorskog studija.
Kada se doktorski studij izvodi u nepunom radnom vremenu, program se treba rasporediti na dvostruki broj godina.


Članak 76.

Prijava, izrada ocjena i obrana doktorske disertacije uređuje se pobliže Pravilnikom o studiranju Sveučilišta.
Obrana doktorske disertacije je javna.
Fakultetsko vijeće imenuje povjerenstvo koje prihvaća predmete, ocjenjuje disertaciju i provodi obranu disertacije.
Doktorski rad ocjenjuje se u izvješću povjerenstva.
Izradi i obrani doktorske disertacije izvan doktorskog studija može (temeljem članka 120, stavak 5. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju) pristupiti osoba koja je stekla akademski stupanj magistra znanosti prema propisima koji su važili prije donošenja Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koja je objavila najmanje dva znanstvena rada u časopisima s priznatom međunarodnom recenzijom ili najmanje godinu dana sudjelovala u istraživačkom radu visokog učilišta ili znanstvenoistraživačkog instituta, na projektu, koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.


Članak 77.

Poslijediplomski specijalistički studij

Fakultet može organizirati poslijediplomski specijalistički studij koji traje jednu do dvije godine i kojim se stječe zvanje specijalist ekonomije.
Nazivu specijalist dodaje se akademski naziv.
Poslijediplomski specijalistički studij može upisati osoba, koja je završila odgovarajući diplomski studij ili dodiplomski studij prema propisima koji su važili prije donošenja Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Uvjeti za upis utvrđuju se studijskim programom.


Članak 78.

Završetak studija

Preddiplomski studij završava polaganjem svih ispita te izradom završnog rada.
Diplomski studij završava polaganjem svih ispita, izradom diplomskog rada i polaganjem diplomskog ispita u skladu sa studijskim programom.
Poslijediplomski doktorski studij završava polaganjem svih ispita, izvršavanjem svih obveza, te izradom i javnom obranom doktorskog rada.
Poslijediplomski specijalistički studij završava polaganjem svih ispita i izradom završnog rada.


Članak 79.

Oduzimanje doktorata znanosti

Kada se utvrdi da je doktorska disertacija bila prisvojeno znanstveno djelo ili krivotvorina, Senat na prijedlog Fakultetskog vijeća kandidatu oduzima doktorat znanosti.
Oduzimanjem doktorata znanosti gube se i zvanja za čije stjecanje je jedan od uvjeta doktorat znanosti.


Članak 80.

Isprave o studiju

Nakon završetka preddiplomskog studija izdaje se svjedodžba.
Nakon završetka diplomskog, poslijediplomskog doktorskog i poslijediplomskog specijalističkog studija izdaje se diploma.
Nakon završetka stručnog studija studentu se izdaje svjedodžba.
Završetkom programa stručnog usavršavanja studentu se izdaje potvrda.Uz svjedodžbu, diplomu i potvrdu studentu se izdaje i dopunska isprava o studiju, kojom se potvrđuje koje je ispite i s kojom ocjenom položio, te podaci o nastavnom opterećenju i nastavnim sadržajima.
Svjedodžbe, diplome i potvrde su javne isprave, a oblik i sadržaj propisuje Senat.


Članak 81.

Promocija

Na preddiplomskom i diplomskom studiju završene studente promovira dekan.
Doktore znanosti promovira rektor.


X. STUDENTI

Članak 82.
Status studenta

Status studenta stječe se upisom na redoviti i izvanredni studij, a dokazuje indeksom.


Članak 83.

Redoviti student angažiran je na studiju u punom radnom vremenu.
Trošak redovitog studija dijelom ili u cijelosti subvencionira se iz državnoga proračuna.
Izvanredni studenti su studenti koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program. Troškove takvoga studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student.


Članak 84.

Prava i obveze studenata

Student ima pravo na:

1. kvalitetan studij kako je to predviđeno studijskim programom;
2. sudjelovanje u dijelu stručnog i znanstvenog rada;
3. konzultacije i mentorski rad;
4. iskazivanje slobode mišljenja i stavova tijekom nastave i drugih aktivnosti na fakultetu, ali ne na štetu kvalitete i tijeka nastave;
5. završetak studija u kraćem roku;
6. slobodno korištenje knjižnice i ostalih izvora informacija;
7. upisivanje predmeta iz drugih programa sukladno propisima Sveučilišta;
8. izjašnjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) rada nastavnika u okviru organiziranih anketnih istraživanja mišljenja;
9. sudjelovanje u odlučivanju, sukladno ovom Statutu i Statutu Sveučilišta;
10. pritužbe kad je povrijeđeno neko njegovo pravo;
11. sudjelovanje u radu studentskih organizacija;
mirovanje obveza studenata za vrijeme služenja vojnog roka, za vrijeme trudnoće i do jedne godine starosti djeteta, za vrijeme dulje bolesti, te u drugim opravdanim slučajevima prekida studija;
druga prava predviđena Statutom Sveučilišta.


Članak 85.

Student ima obvezu poštivati režim studija i opće akte Fakulteta i Sveučilišta.
Stegovna odgovornost studenata uređuje se Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata na Sveučilištu.


Članak 86.

Pravo upisa ima svaka osoba, koja je ispunila uvjete iz članka 77. Zakona u okviru kapaciteta Fakulteta.
Ako broj osoba, koje ispunjavaju uvjete prelazi kapacitet Fakulteta, pravo na studij imaju osobe koje u postupku klasifikacije ostvare bolje rezultate.


Članak 87.

Student stječe pravo upisa u višu godinu studija, ako je ispunio sve obveze utvrđene nastavnim planom i programom, u skladu s Pravilnikom o studiju.


Članak 88.

Studenti sudjeluju u upravljanju Fakultetom kroz studentski zbor kao izborno predstavničko tijelo studenata Fakulteta, sukladno posebnom Zakonu i na njemu utemeljenim propisima.
Predstavnici studenata daju mišljenje o svim općim aktima koji se odnose na prava i obveze studenata, daju poticaj za dovršenje ili promjenu općih akata od interesa za studente te vode brigu o drugim zadaćama propisanim posebnim zakonom ili Statutom Studentskog zbora.


Članak 89.
Prestanak statusa studenta

Status studenta prestaje :

1.kad završi studij;
2. kad se ispiše sa Fakulteta;
3. kad se ne upiše u sljedeću akademsku godinu;
4. kad je isključen sa studija, po postupku i uz uvjete utvrđene ovim Statutom;
5. kad ne završi studij u roku utvrđenom ovim Statutom i Pravilnikom o studiranju.


Članak 90.


Voditelj studenta

Svaki student može imati voditelja iz redova sveučilišnih nastavnika koji mu savjetom pomažu u studiju.
U izboru voditelja uzimaju se u obzir želje studenata, njegov dosadašnji rad i uspjeh.
Svaki nastavnik može biti voditelj proporcionalnom broju studenata.


Članak 91.

Prijelaz sa studijskih programa i drugih visokih učilišta

Uvjeti za prijelaz studenata s jednog programa na drugi utvrđuju se odlukom Fakultetskog vijeća.


XI. ZNANSTVENI I STRUČNI RAD

Članak 92.
Znanstvenim radom na Fakultetu bave se nastavnici izabrani u znanstveno nastavna zvanja i raspoređeni na ta radna mjesta, te drugi znanstvenici koji su ispunili uvjete za obavljanje znanstvene djelatnosti.
U znanstvenom radu mogu sudjelovati studenti poslijediplomskog sveučilišnog studija.
Znanstvenici, nastavnici i suradnici ne mogu rabiti ime Fakulteta i Sveučilišta u osobne, komercijalne svrhe.


XII. UNAPREĐENJE KVALITETE

Članak 93.
Fakultet kao sastavnica Sveučilišta u Rijeci izgrađuje sustav unapređenja kvalitete sukladno odredbama Statuta Sveučilišta.
Fakultet će poštivati standarde i kriterije koje definira Centar za unapređenje kvalitete Sveučilišta u Rijeci, a prihvati Senat.


XIII. FINANCIRANJE

Članak 94.
Fakultet se financira iz izvora utvrđenih u čl. 107. Zakona o znanstveno istraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Vlastiti prihodi ostvaruju se samo djelatnostima koje unapređuju ugled Fakulteta.
Fakultet samostalno raspolaže sredstvima ostvarenim na tržištu.


XIV. JAVNOST RADA I TAJNOST PODATAKA


Članak 95.

Javnost rada

Rad Fakulteta je javan.
Fakultet pravodobno i istinito obavještava javnost o obavljanju djelatnosti ili dijela djelatnosti za koju je osnovan.
Samo dekan ili osoba koju dekan ovlasti mogu putem sredstava javnog priopćavanja u ime Fakulteta obavještavati javnost o radu i poslovanju Fakulteta.


Članak 96.

Poslovna tajna

Poslovnom tajnom smatraju se podaci zbog čijeg bi priopćavanja ili davanja na uvid neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za poslovni interes Fakulteta.

Poslovnom tajnom smatraju se osobito podaci:

1. koji se temeljem običaja smatraju poslovnom tajnom,
2. koje dekan proglasi poslovnom tajnom,
3. koje kao poslovnu tajnu Fakultet sazna od drugih pravnih osoba,
4. koji se odnose na poslove što ih Fakultet obavlja za potrebe javnih tijela ako su zaštićeni odgovarajućim stupnjem tajnosti,
5. koji sadrže ponude na natječaj, do objavljivanja rezultata natječaja,
6. drugi podaci koji su zakonom ili drugim propisom utvrđeni tajnim podacima.
7. Podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu drugim osobama mogu priopćavati dekan ili osoba koju on ovlasti.


Članak 97.

Fakultet će uskratiti davanje podataka javnosti ako su ti podaci sukladno posebnom zakonu državna, službena, vojna ili poslovna tajna.
Podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu Fakulteta, dekan može priopćiti ili dati na uvid samo osobama koje za to dokažu pravni interes.


XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Članak 98.

Imovina u vlasništvu Fakulteta, kao sastavnice Sveučilišta u Rijeci, ostaje u vlasništvu Fakulteta.


Članak 99.

Do donošenja općih akata prema odredbama ovoga Statuta primjenjivat će se postojeći opći akti, osim odredaba koje su u suprotnosti sa Zakonom, Statutom Sveučilišta, i ovim Statutom.


Članak 100.

Fakultet će upisivati studente prve godine stručnog studija do zaključno 2010./2011. akademske godine.


Članak 101.

Ustroj studija po odredbama Zakona o znanstveno istraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju i ovog Statuta dovršit će se do 2005./06. akademske godine, od kada će se obvezno uvesti ECTS bodovi.
Poslijediplomski doktorski studij započet će se provoditi po odredbama ovog Statuta počevši od 2005/06.akademske godine.


Članak 102.

Fakultetsko vijeće ustrojiti će se po ovom Statutu najkasnije u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Statuta.


Članak 103.

Studentski predstavnici i njihovi zamjenici izabrani u Fakultetsko vijeće ostaju članovi do isteka mandata na koji su izabrani, odnosno do novih studentskih izbora.


Članak 104.

Stalna povjerenstva izabrana temeljem prijašnjeg Statuta, nastavljaju radom do isteka dekanskog mandata.


Članak 105.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Ekonomskog fakulteta u Rijeci kl.oz. 003-01/97-01/12, ur.br. 2170-57/97-01/1 od 10. ožujka 1997., te njegove izmjene i dopune, kao i pročišćeni tekst kl. ozn. 003-01/01-01/23 ur. br. 2170-57/01-01/1 od studenog 2001. god.


Članak 106.

Ovaj Statut stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja na oglasnoj ploči Fakulteta.


DEKAN: Prof.dr.sc.Vinko Kandžija



FACULTY OF ECONOMICS RIJEKA

Desired and reliable institution of higher education, a partner to the economy, home and foreign scientific and educational institutions and students.