Statut Ekonomskog fakulteta u Rijeci

Odluka o izmjenama i dopunama statuta Ekonomskog fakulteta (14/4/2014) »

crta-1352801808.jpg

Dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci utvrđuje dana 16. 04. 2014. god. ovaj pročišćeni tekst Statuta Ekonomskog fakulteta u Rijeci, koji obuhvaća  osnovni tekst Statuta, usvojen  dana 19. 04. 2004. god., te njegove izmjene i dopune od 17.02.2005., 27.12.2005., 06.03.2006., 22.05.2006., 18.06.2007., 24.02.2010., 10. 07.2012. god., 22. 04. 2013. god. i 14. 04. 2014.

S  T  A  T  U  T

(pročišćeni tekst)


I. OPĆE ODREDBE


Članak 1.
Ovim se Statutom, sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ( NN broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 - OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13 i 139/13-u daljnjem tekstu: Zakon)  uređuje ustrojstvo Ekonomskog fakulteta  u Rijeci, ovlasti i način odlučivanja njegovih tijela, djelatnost i poslovanje, status nastavnika i suradnika, status studenata, te uređuju druga pitanja značajna za obavljanje djelatnosti i poslovanje Fakulteta.

Članak 2.
Ekonomski fakultet  u Rijeci (u daljnjem tekstu: Fakultet) je javno visoko učilište.
Fakultet je pravna osoba.


II. NAZIV I SJEDIŠTE FAKULTETA


Članak 3.
Fakultet obavlja svoju djelatnost, posluje i sudjeluje u pravnom prometu pod nazivom:
   
Sveučilište u Rijeci
Ekonomski fakultet

Skraćeni naziv Fakulteta glasi: Ekonomski fakultet u Rijeci.
Fakultet može rabiti naziv na engleskome jeziku:

University of Rijeka
Faculty of Economics

Članak 4.
Sjedište Fakulteta je u Rijeci, Ivana Filipovića br. 4.

Članak 5.
O promjeni naziva i promjeni sjedišta Fakulteta odlučuje osnivač.


III. DJELATNOST FAKULTETA


Članak 6.
Fakultet obavlja sljedeće djelatnosti:

Visoko obrazovanje

Fakultet ustrojava i izvodi sveučilišni studij iz područja društvenih znanosti  polja ekonomije:
preddiplomski sveučilišni studij,
diplomski sveučilišni studij,
poslijediplomski sveučilišni studij (doktorski studij),
poslijediplomski specijalistički studij.
Ustrojava i izvodi stručni studij.
Provodi postupak stjecanja doktorata znanosti.

Znanstvena djelatnost i stručni rad

Fakultet ustrojava i izvodi znanstveni,znanstvenoistraživački,
znanstveno-razvojni i stručni rad, a posebno:
organizira i održava znanstvene skupove, simpozije, savjetovanja, seminare, kongrese i druge skupove;
pruža istraživačko-razvojne usluge, konzultacije i usluge ekspertnog savjetovanja,
izrađuje znanstvenoistraživačke studije, ekspertize, elaborate i vještačenja,
ustrojava i  izvodi različite obrazovne programe koji se ne smatraju studijem te se temelje na načelima cjeloživotnog učenja,
organizira tečajeve i druge oblike dopunskog obrazovanja polaznika,
obavlja recenzije i revizije projekata,
razvija znanstveni pomladak,
obavlja i druge znanstvene, znanstveno–razvojne i stručne poslove.

Članak 7.
Druge djelatnosti
Pored djelatnosti iz članka 6. ovoga Statuta, Fakultet obavlja i druge djelatnosti koje služe obavljanju registrirane djelatnosti,a koje se obavljaju u manjem opsegu i osiguravaju cjelovitost i potrebni standard visokog obrazovanja.  

Članak 8.
Fakultet može promijeniti djelatnost.
Odluku o promjeni djelatnosti donosi dekan,na prijedlog Fakultetskog vijeća i uz prethodnu suglasnost Senata Sveučilišta u Rijeci (u nastavku: Senata).
 


IV. PEČAT I ŽIG


Članak 9.
Fakultet ima pečat i žig s grbom Republike Hrvatske koji se stavlja na akte koje Fakultet donosi u okviru javnih ovlasti na temelju zakona.
Pečat i žig su okruglog oblika, promjera 38 mm, s grbom Republike Hrvatske u sredini i natpisom uz rub, s gornje strane "REPUBLIKA HRVATSKA" - "Sveučilište u Rijeci", a s donje strane "Ekonomski fakultet".
U slučajevima u kojima bi uporaba pečata iz stavka 2. ovog članka bila nepodesna, može se rabiti i pečat promjera 25 mm istoga sadržaja.
Za ostalo poslovanje Fakultet upotrebljava pečat okruglog oblika bez grba Republike Hrvatske s tekstom: "Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet" te pečat pravokutnog oblika bez grba Republike Hrvatske s tekstom: Ekonomski fakultet u  Rijeci.
Dekan određuje broj pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske, broj pečata s nazivom i sjedištem Fakulteta, način njihova korištenja, te osobe odgovorne za njihovu uporabu i čuvanje.



V. PRAVNI POLOŽAJ, ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE


Članak 10.
Fakultet je upisan u sudski registar ustanova kod Trgovačkog suda u Rijeci te u Upisnik visokih učilišta koji vodi nadležno Ministarstvo.
Fakultet je sastavnica Sveučilišta u Rijeci (u daljnjem tekstu: Sveučilište).
Fakultet može, samostalno ili u suradnji s pravnim i fizičkim osobama, uz suglasnost Sveučilišta osnivati pravne osobe ili svoje unutarnje organizacijske cjeline u kojima se obavlja djelatnost kojom se povezuje znanost i visoko obrazovanje s gospodarstvom i lokalnom zajednicom, u čijem radu sudjeluju znanstvenici, nastavnici, suradnici i studenti .

Članak 11.
Dekan zastupa i predstavlja Fakultet.
Dekan je ovlašten poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun Fakulteta u vrijednosti do 400.000,00 kn.
Za pravne radnje u vrijednosti iznad 400.000,00 kn dekanu je potrebna suglasnost Senata.
Dekan može dati punomoć drugoj osobi da zastupa Fakultet u pravnom prometu. Punomoć može dati samo u granicama svojih ovlasti.


VI. USTROJ


1. Unutarnji ustroj
Članak 12.
Fakultet djeluje s ustrojbenim jedinicama u svome sastavu.
Ustrojbene jedinice obavljaju dio djelatnosti Fakulteta i sudjeluju u pravnom prometu pod nazivom Fakulteta.
Ustrojbene jedinice jesu:
Katedre,
2) Stručne službe.

Članak 13.
A.    Katedre
Radi obavljanja nastavne, znanstvene i stručne djelatnosti na Fakultetu se organiziraju katedre kao ustrojbene jedinice.
Katedre obuhvaćaju srodne nastavne predmete istih znanstvenih polja i grana.

Članak 14.
Čelnik katedre je pročelnik katedre.
Za pročelnika katedre bira se nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju  tajnim glasovanjem, natpolovičnom većinom svih članova.
Pročelnika katedre potvrđuje Fakultetsko  vijeće.
Mandat pročelnika katedre traje  tri  akademske  godine i može se još jednom ponoviti.
Članovi katedre biraju tajnika katedre.

Članak 15.
Djelokrug rada i druga pitanja značajna za rad katedri utvrđuje  Fakultetsko vijeće, na prijedlog dekana, a sukladno nastavnom planu i programu, te djelokrugu rada Fakulteta.
Ustroj i način rada katedri utvrđuje se posebnim pravilnikom.

Članak 16.

B.    Stručne službe
Radi obavljanja pravnih, kadrovskih, računovodstvenih, administra-tivnih i tehničkih poslova, koji su od zajedničkog interesa, osnivaju se Stručne službe kao ustrojbena jedinica.
Rukovoditelj Stručnih službi je tajnik Fakulteta, koji je odgovoran za funkcioniranje i zakonitost rada stručnih službi.


VII. TIJELA FAKULTETA


Članak 17.
Fakultetska tijela su dekan i Fakultetsko vijeće.

Članak 18.
A. Dekan
Izbor dekana                                                
Za dekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno - nastavnom zvanju izvanrednog ili redovitog profesora koji je zaposlen na Fakultetu.
Dekan se bira na vrijeme od tri godine. Ista osoba može biti izabrana za dekana najviše dva puta uzastopno.
Kandidat za dekana podnosi vlastiti program rada za svoj dekanski mandat. Program rada treba biti usklađen sa strateškim dokumentima Sveučilišta.
Dekana bira Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem, natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja članova vijeća.

Članak 19.

Postupak prikupljanja prijedloga kandidata za izbor dekana provodi tročlano  povjerenstvo koje imenuje Fakultetsko vijeće.
Povjerenstvo prikuplja prijedloge  od katedri ili nastavnika osobno.
Prijedlog kandidata za izbor dekana dostavlja se povjerenstvu najkasnije u roku od 15 dana, od dana imenovanja povjerenstva.
Uz prijedlog kandidata za izbor dekana dostavlja se životopis kandidata i njegov program rada za naredno razdoblje. Nepravodobni i nepotpuni prijedlog povjerenstvo  odbacuje.
Nakon isteka roka iz prethodnog stavka, dekan saziva u roku od 15 dana sjednicu  Fakultetskog vijeća.  Povjerenstvo je dužno u tom roku dostaviti  Fakultetskom vijeću izvješće s popisom kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbora, s njihovim životopisima i programima rada.
                                              
Članak 20.
Na sjednici na kojoj se odlučuje o izboru dekana, bira se tročlano  povjerenstvo  za provedbu glasovanja, iz redova članova Fakultetskog vijeća.

Članak 21.
Fakultetsko vijeće bira dekana tajnim glasovanjem. Za dekana je izabran predloženik koji je dobio natpolovičnu većinu glasova svih članova vijeća.
Ako a ni jedan od predloženika u prvome krugu ne dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova Fakultetskog vijeća, u drugome krugu bira se između dva predloženika koji su u prvome krugu dobili najveći broj glasova.
Ako i u drugome krugu ni jedan od predloženika ne dobije natpolovičnu većinu glasova svih članova Fakultetskog vijeća, glasovanje se ponavlja samo za predloženika koji je dobio veći broj glasova.
Ako predloženik iz prethodnog stavka ni u ponovljenom glasovanju ne dobije natpolovičnu većinu svih članova Fakultetskog vijeća, ponavlja se  postupak kandidiranja i izbora u roku ne dužem od 30 dana.

Članak 22.
Na istoj sjednici na kojoj dekan nije izabran, pokreće se ponovni postupak izbora dekana.
Postupak izbora dekana mora završiti  dva mjeseca prije isteka mandata postojećem dekanu.

Članak 23.
Odluka o izboru dekana s životopisom i programom rada  dostavlja se na potvrdu Senatu.
Izbor dekana potvrđuje Senat u roku od 60 dana.
Dekan preuzima dužnost prvog dana nove akademske godine.

Članak 24.
Ako se novi dekan ne izabere do isteka mandata postojećeg dekana ili se utvrdi da je tekući mandat nepropisan, rektor će u roku od mjesec dana imenovati za vršitelja dužnosti dekana osobu koja ispunjava propisane uvjete najduže na vrijeme od  šest mjeseci, u kojem roku vršitelj dužnosti dekana ima obvezu organizirati izbor novog dekana.

Članak 25.
Prava i obveze dekana
Dekan upravlja i koordinira radom Fakulteta, njegov je čelnik i voditelj.
Znak dekanske časti je dekanski lanac.
Dekan predsjedava Fakultetskim  vijećem.
Dekan sudjeluje u radu sveučilišnih tijela, sukladno Statutu Sveučilišta.
Dekan je odgovoran za provedbu odluka  sveučilišnih tijela na Fakultetu. Dekan je za svoj rad odgovoran Fakultetskom  vijeću i Senatu.
Dekan odlučuje o financijskom planu i završnom računu.
Dekan nadalje:
1) predlaže Fakultetskom vijeću izbor prodekana;
2) ustrojava rad i poslovanje Fakulteta;
3) donosi akt o ustroju radnih mjesta uz suglasnost Fakultetskog vijeća i Senata;
4) priprema i utvrđuje dnevni red, saziva i vodi sjednice Fakultetskog  vijeća; 
5) odlučuje o investicijskom održavanju;
6) na prijedlog Fakultetskog vijeća raspisuje natječaj za izbor nastavnika i suradnika;
7) na temelju odluke Fakultetskog vijeća raspisuje natječaje za izbore u znanstveno-nastavna, nastavna i suradnička zvanja;
8) imenuje stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova iz svog djelokruga;
9) donosi opće akte utvrđene ovim Statutom, kao i ostale opće akte za kojima se pokaže potreba, a koje nije izričito ovlašteno donijeti Fakultetsko vijeće;
10) sklapa kolektivne ugovore u ime Fakulteta, daje punomoć za  sklapanje kolektivnog ugovora u ime Fakulteta te donosi odluku o pristupanju kolektivnom ugovoru i ) donosi i druge odluke i obavlja druge poslove temeljem Zakona, Statuta Sveučilišta i ovoga Statuta.
Dekan najmanje jednom godišnje podnosi Fakultetskom vijeću  i Senatu izvješće o svome radu i financijskom poslovanju Fakulteta.

Članak 26.
Spriječenost dekana

Dekana Fakulteta u slučaju privremene spriječenosti zamjenjuje prodekan kojeg ovlasti Fakultetsko vijeće.
Prijedlog za pokretanje postupka utvrđivanja privremene spriječenosti dekana, podnosi najmanje jedna trećina članova Fakultetskog vijeća, sam dekan ili rektor.
Prodekan obavlja dužnost dekana  za vrijeme  privremene spriječenosti dekana, najdulje do šest mjeseci od dana kada je utvrđena spriječenost. Nakon šest mjeseci Fakultetsko vijeće pokreće postupak izbora novog dekana.
Ovlašteni prodekan ima sve ovlasti i obavlja sve poslove dekana utvrđene Zakonom, Statutom Sveučilišta i ovim Statutom, a javne isprave i ostale akte potpisuje uz oznaku «u.z.»
Na sjednici Senata dekana može mijenjati ovlašteni prodekan u zvanju redovitog ili izvanrednog profesora.

Članak 27.
Razrješenje dekana prije isteka roka
Dekan  može biti  razriješen dužnosti prije isteka roka na koji je izabran:
1) ako sam zatraži razrješenje;
2) ako ne ispunjava dužnosti dekana;
3) ako krši odredbe Ustava, zakona, Statuta i drugih općih akata Sveučilišta i Fakulteta;
4) ako zlorabi položaj dekana;
5) ako svojim ponašanjem povrijedi ugled dužnosti koju obnaša;
6) ako izgubi sposobnost obavljanja dužnosti i
7) u drugim slučajevima propisanim Statutom Sveučilišta.
Prijedlog za pokretanje postupka razrješenja dekana može podnijeti jedna trećina članova Fakultetskog vijeća, rektor i Senat.
Postupak razrješenja dekana provodi Fakultetsko vijeće na sjednici, kojoj mora  prisustvovati rektor.
Fakultetsko vijeće o razrješenju dekana odlučuje tajnim glasovanjem, natpolovičnom većinom svih članova Vijeća.

Članak 28.
Prodekani 
Dekanu u radu pomažu  prodekani.
Djelokrug rada prodekana utvrđuje se posebnom odlukom Fakultetskog vijeća.

Članak 29.

Prodekani zastupaju Fakultet u okviru djelokruga poslova i zadataka za koje su ovlašteni ovim Statutom, a po ovlaštenju dekana.

Članak 30.
Prodekane potvrđuje Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana, većinom nazočnih članova Fakultetskog vijeća javnim glasovanjem.
Prodekani se biraju na vrijeme  do isteka mandata dekana.
Za prodekana može biti izabran nastavnik u znanstveno - nastavnom zvanju.

Članak 31.
Prodekan može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata na koji je biran ako:
1) sam zatraži razrješenje,
2) postupa protivno naputku i nalozima dekana ili ne ispunjava svoje dužnosti,
3) svojim ponašanjem povrijedi ugled Fakulteta,
4) nastanu razlozi koji dovedu do prestanka radnog odnosa.
Prodekane razrješuje dužnosti Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana, većinom glasova ukupnog broja članova Fakultetskog vijeća.
U slučaju razrješenja, Fakultetsko vijeće bira na prijedlog dekana novog prodekana, po postupku koji je ovim Statutom propisan.

Članak 32.

B. Fakultetsko vijeće
Fakultetsko vijeće je stručno vijeće Fakulteta.
Fakultetsko vijeće čine svi redoviti profesori u trajnom zvanju, redoviti profesori, izvanredni profesori i docenti, jedan predstavnik nastavnika izabranih u jedno od nastavnih zvanja, jedan predstavnik asistenata, jedan predstavnik poslijedoktoranada, jedan predstavnik zaposlenika te predstavnici studenata.
Mandat predstavnika nastavnika izabranih u jedno od nastavnih zvanja te predstavnika asistenata, poslijedoktoranada i zaposlenika traje tri godine i jednak je mandatu dekana.

Članak 33.


Nastavnici izabrani u jedno od nastavnih zvanja te asistenti, poslijedoktorandi i predstavnici zaposlenika biraju iz svojih redova predstavnika u Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem na zboru koji za svaku izbornu kategoriju posebno saziva dekan.
    Za predstavnika je izabran kandidat koji dobije najviše glasova.
    U slučaju da nekom od izabranih predstavnika iz stavka 1. ovog članka prestane radni odnos na Fakultetu ili ako netko od njih stekne izbor u znanstveno – nastavno zvanje, umjesto njega se za predstavnika u Fakultetsko vijeće bira drugi predstavnik, sukladno odredbama ovog članka. Predstavniku izabranom na taj način mandat traje do kraja mandata na koji je izabran predstavnik kojeg zamjenjuje. 

Članak 34.
Studentski predstavnici u Fakultetskom vijeću, koje sukladno Statutu studentskog zbora biraju sami studenti, čine najmanje 15% ukupnog broja članova Fakultetskog vijeća.

Članak 35.

Način rada i odlučivanja Fakultetskog vijeća
Fakultetsko  vijeće radi na sjednicama.
Fakultetsko vijeće pravovaljano raspravlja i odlučuje kada je na sjednici nazočno više od polovice ukupnog broja članova.
Fakultetsko vijeće donosi odluke, zaključke i zauzima stavove većinom glasova nazočnih članova, osim ako je drugačije propisano Zakonom, Statutom Sveučilišta ili ovim Statutom.
Izuzetno, Fakultetsko vijeće može, na prijedlog dekana, donijeti odluku o pojedinom pitanju glasovanjem elektronskim putem, u kojem slučaju se odluka donosi natpolovičnom većinom glasova, pod uvjetom da je elektronskom glasovanju, u prethodno utvrđenom vremenu, pristupila natpolovična većina svih članova Fakultetskog vijeća,osim ako je drugačije propisano Zakonom, Statutom Sveučilišta ili ovim Statutom.
U slučaju podijeljena broja glasova kod donošenja odluka, odlučuje glas dekana.
Način rada Fakultetskog vijeća propisuje se Poslovnikom.

Članak 36.

Djelokrug rada
Fakultetsko  vijeće:
1)  donosi odluke o akademskim, znanstvenim, nastavnim  i stručnim pitanjima; 
2)  sudjeluje u stvaranju strategije razvoja Fakulteta;
3)  bira i razrješava dekana i prodekane;
4)  bira jednog člana Senata iz redova  nastavnika u znanstveno -  nastavnom zvanju tajnim glasovanjem, većinom glasova nazočnih članova;
5)  donosi Statut Fakulteta te druge opće akte za čije je donošenje ovlašteno Fakultetsko vijeće;
6)  potvrđuje prodekane na prijedlog dekana,
7)  daje suglasnost dekanu na akt o ustroju radnih mjesta;
8)  utvrđuje prijedloge studijskih programa;
9)  utvrđuje izvedbeni plan nastave;
10) predlaže Senatu donošenje izvedbenog plana nastave;
11) imenuje voditelje studentima (po potrebi) i mentore  studentima poslijediplomskog sveučilišnog studija;
12) imenuje povjerenstva u postupku stjecanja  doktorata znanosti;
13) imenuje mentore asistentima;
14) donosi odluku o raspisivanju natječaja za izbor nastavnika;
15) provodi izbore u zvanja;
16) razmatra i usvaja godišnje izvješće dekana;
17) osniva stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti;
18) analizira i ocjenjuje rezultate nastavnog, znanstvenog i stručnog rada;
19) brine se o razvitku znanstveno-nastavnih i nastavnih kadrova na Fakultetu;
20) donosi odluke o organiziranju znanstvenog i stručnog usavršavanja i stalne izobrazbe na Fakultetu;
21) imenuje povjerenstvo za upis studenata;
22) odlučuje o pitanjima od posebnog interesa za studente;
23) donosi odluke o pozivu gostiju i nastavnicima (gostujući profesor);
24) donosi poslovnik o svome radu;
25) donosi odluku o osnivanju pravnih osoba ili unutarnjih organizacijskih cjelina Fakulteta,  samostalno ili u suradnji s pravnim i fizičkim osobama, u kojima se obavlja djelatnost kojom se povezuje praksa, gospodarstvo, poduzetništvo, znanost i visoko obrazovanje i u čijem radu mogu sudjelovati studenti; 
26) obavlja i druge poslove u skladu s Zakonom, Statutom Sveučilišta i ovim Statutom.

Članak 37.

Pitanja od posebnog interesa za studente
Pitanja od posebnog interesa za studente jesu:
1) pitanja vezana za promjenu statusa studija;
2) osiguranje kvalitete studija;
3) donošenje nastavnih programa;
4) utvrđivanje izvedbenih planova nastave;
5) studentski standard.

Članak 38.

Kada Fakultetsko vijeće odlučuje o pitanjima od posebnog interesa za studente, studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta.
Suspenzivni veto studentski predstavnici mogu upotrijebiti, ako to zatraži natpolovična većina studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću.
Nakon suspenzivnog veta Fakultetsko vijeće ponovno raspravlja o tom pitanju  najranije u roku od osam dana.
U ponovnom odlučivanju, odluka se donosi natpolovičnom većinom svih članova Fakultetskog  vijeća i na nju se ne može upotrijebiti suspenzivni veto.

Članak 39.

Stalna povjerenstva, odbori i uredi Fakulteta

Stalna povjerenstva Fakulteta jesu:
1) Povjerenstvo za poslijediplomske studije i doktorate,
2) Povjerenstvo za nastavu,
3) Povjerenstvo za znanstvenoistraživački rad,
4) Povjerenstvo za međunarodnu suradnju,
5) Povjerenstvo za izdavačku djelatnost,
6) Povjerenstvo za akademsko priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija,
7) Etičko povjerenstvo.

Stalni odbori Fakulteta jesu:
1) Odbor za razvoj učenja na daljinu,
2) Odbor za multimediju i elektroničko izdavaštvo,
3) Odbor za osiguravanje i unapređivanje kvalitete,
4) Odbor za razvoj programa cjeloživotnog učenja,
5) Odbor za međunarodnu akreditaciju.

Stalni uredi Fakulteta jesu:
1) Savjetodavni ured za studente
2) Ured za europske projekta
3) Ured za razvoj karijera

Članove stalnih povjerenstava imenuje Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana Fakulteta, dok članove stalnih ureda i odbora imenuje dekan svojom odlukom.
Mandat stalnih povjerenstava, ureda i odbora traje tri godine i jednak je mandatu dekana.


VIII . ZNANSTVENICI, NASTAVNICI I SURADNICI


Članak 40.

Subjekti znanstveno-nastavne i stručne djelatnosti
Znanstvenu, nastavnu i stručnu djelatnosti na Fakultetu izvode znanstvenici, nastavnici  i suradnici,  čija se kvalificiranost utvrđuje izborom u znanstvena, znanstveno-nastavna, nastavna i  suradnička  zvanja.
U znanstvenom radu na Fakultetu mogu sudjelovati i studenti Fakulteta.

Članak 41.

Znanstvenici, nastavnici i suradnici moraju se u svome radu, djelovanju i ponašanju držati moralnih načela, načela znanstvene istine i kritičnosti te štititi ugled Sveučilišta i Fakulteta.
Sveučilište ustrojava i vodi upisnik znanstvenika, nastavnika i suradnika na temelju posebnog pravilnika.

Članak 42.

Znanstvena, znanstveno-nastavna, nastavna i suradnička zvanja

Znanstvena zvanja su:
1) znanstveni savjetnik u trajnom zvanju
2) znanstveni savjetnik
3) viši znanstveni suradnik
4) znanstveni suradnik.

Znanstveno - nastavna zvanja su:
1) redoviti profesor u trajnom zvanju
2) redoviti profesor
3) izvanredni profesor
4) docent.

Nastavna zvanja su:
viši predavač
predavač.

Suradnička zvanja su:
1) poslijedoktorand
2) asistent.

Članak 43.

Izbori u zvanja i odgovarajuća radna mjesta    
Svi znanstvenici izabiru se u znanstvena zvanja neovisno o radnom mjestu.
Znanstvena zvanja se stječu u postupku i pod uvjetima predviđenim Zakonom i na njemu utemeljenim propisima.
Osobe izabrane u znanstvena zvanja, izabiru se u znanstveno-nastavna zvanja i na odgovarajuća radna mjesta temeljem natječaja.
Izbor u nastavna i suradnička zvanja vezan je za odgovarajuća radna mjesta i odvija se temeljem natječaja u istom postupku.

Članak 44.

Uvjeti za izbor u znanstvena, znanstveno - nastavna, nastavna i suradnička zvanja su:
Opći uvjeti za izbor u pojedina zvanja utvrđeni Zakonom.
Uvjeti za izbor u znanstveno zvanje koje utvrđuje Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj. 
Minimalni uvjeti za izbor  u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja koje propisuje Rektorski zbor.
Uvjeti utvrđeni Statutom Sveučilišta.

Članak 45.

Postupak za stjecanje znanstvenog zvanja   
Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje pokreće osoba koja  smatra da ispunjava uvjete za izbor u  određeno znanstveno zvanje.
Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se zajedno s dokazima o ispunjavanju uvjeta za izbor.
Postupak izbora provodi se  u skladu s odredbama članka 35. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

Članak 46.

Postupak izbora u znanstveno-nastavna zvanja
Postupak izbora u znanstveno-nastavna zvanja provodi Sveučilište odnosno Fakultet, a obavlja se na temelju javnog natječaja.
U svakom pojedinačnom postupku izbora Fakultetsko vijeće donosi odluku o raspisivanju javnog natječaja, te  ako neki od pristupnika nema izbor u odgovarajuće znanstveno zvanje, prilikom izbora u znanstveno-nastavno zvanje, provodi se postupak izbora u  znanstveno zvanje, u skladu s odredbama Zakona.
Stručno povjerenstvo nakon provedenog izbora u znanstveno zvanje, razmatra prijave pristigle na natječaj, te u skladu s uvjetima Rektorskog zbora  sastavlja izvješće za svakog pristupnika.
Nakon obavljenog izbora u znanstveno zvanje svih pristupnika koji za to ispunjavaju uvjete, Fakultetsko vijeće u roku od 60 dana izabire u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto pristupnika koji u najvećoj mjeri udovoljava uvjetima natječaja. Svi pristupnici obavještavaju  se o rezultatima natječaja u roku od 15 dana od dana njegova dovršetka.
Odluka o izboru predloženika u zvanje redoviti profesor i redoviti profesor u trajnom zvanju dostavlja se Senatu na potvrđivanje.

Članak 47.

Postupak izbora u nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta
Izbor u nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta  provodi se samo za predmete stručnog studija i za predmete sveučilišnog studija koji ne zahtijevaju znanstveni pristup.

Članak 48.

Postupak izbora u suradnička zvanja i odgovarajuća radna mjesta
Suradnici na Fakultetu biraju se na temelju javnog natječaja iz redova najuspješnijih studenata.
Osobu koja je završila diplomski studij Fakultet može izabrati u zvanje asistenta te s njom sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju od najviše šest godina na suradničkom radnom mjestu asistenta. Asistent je dužan upisati i redovito pohađati poslijediplomski sveučilišni studij (doktorski studij).
Osobu koja je završila poslijediplomski sveučilišni studij (doktorski studij) Fakultet može izabrati u zvanje poslijedoktoranda te s njom zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju od najviše četiri godine na suradničkom radnom mjestu poslijedoktoranda.
Fakultet vrednuje uspješnost rada asistenata i poslijedoktoranada sukladno odredbama Zakona i općeg akta Fakulteta kojim se uređuju sadržaj, kriteriji i postupak usvajanja izvješća o uspješnosti rada asistenata i poslijedoktoranada. Odluku o ocjeni uspješnosti rada asistenata i poslijedoktoranada donosi Fakultetsko vijeće.
 
Članak 49.

S osobama izabranim na znanstveno-nastavna, nastavna i stručna radna mjesta sklapa se ugovor o radu na neodređeno vrijeme, s obvezom provođenja reizbora ili izbora na više radno mjesto.
Reizbor osoba na znanstveno-nastavnom i nastavnom radnom mjestu, osim redovitih profesora u trajnom zvanju, vrši se na način da stručno povjerenstvo Fakulteta podnosi Fakultetskom vijeću izvješće o radu zaposlenika svakih pet godina, sukladno odredbama Zakona i općim aktima Sveučilišta odnosno Fakulteta.
Zaposleniku Fakulteta na znanstveno-nastavnom i nastavnom radnom mjestu istekom akademske godine u kojoj je navršio 65 godina prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu.
Iznimno, kada na Fakultetu postoji potreba za nastavkom rada zaposlenika na znanstveno-nastavnom radnom mjestu, Fakultet može sa zaposlenikom koji udovoljava kriterijima izvrsnosti zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme, pod uvjetima i u postupku sukladno odredbama Zakona.

Članak 50.

Naslovna zvanja
Fakultetsko vijeće može bez zaključivanja ugovora o radu izabrati u znanstveno-nastavno, nastavno i suradničko zvanje osobu koja ispunjava uvjete za izbor u odnosno zvanje, ako će sudjelovati u izvođenju dijela ili cijele nastave određenog predmeta.
Postupak izbora u naslovno zvanje istovjetan je postupku izbora u znanstveno-nastavno, nastavno  i suradničko zvanje.

Članak 51.

Gostujući profesori i nastavnici
Fakultetsko vijeće može povjeriti izvedbu  do jedne trećine nastavnog predmeta nastavnicima, znanstvenicima ili stručnjacima, bez obveze sklapanja ugovora o radu i bez izbora u  znanstveno-nastavno zvanje, uz uvjet da osnovni dio nastavnog predmeta izvode osobe izabrane u znanstveno-nastavna zvanja.
Postupak izbora gostujućeg nastavnika utvrđuje se pravilnikom ili drugim aktom.

Članak 52.

Professor emeritus
Fakultet može jedanput u akademskoj godini  predložiti jednog svog zaslužnog umirovljenog redovitog  profesora  u počasno zvanje professor emeritus, koje mu dodjeljuje  Senat.
Predloženik za dodjelu počasnog zvanja professor emeritus mora imati posebne zasluge za razvoj  znanosti na nacionalnom i međunarodnom polju i napredak Fakulteta.
Počasno zvanje professor emeritus dodjeljuje Sveučilište po postupku utvrđenom Statutom Sveučilišta.

Članak 53.

Plaćena slobodna studijska godina  (sabbatical)
Nastavnici izabrani u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja mogu nakon šest godina rada na Fakultetu u znanstveno-nastavnom zvanju koristiti slobodnu plaćenu studijsku godinu (sabbatical) za znanstveno i stručno usavršavanje ili za znanstveno-stručni rad (pisanje udžbenika, priručnika ili monografija i sl.)
Slobodnu studijsku godinu odobrava dekan, pod uvjetom da je osigurano izvođenje nastave na predmetu  na kojem izvodi nastavu odnosni nastavnik, u skladu s Pravilnikom kojeg odobrava Fakultetsko vijeće.

Članak 54.

Plaćeni i neplaćeni dopust
Ako je to u interesu unapređenja nastave i znanstvenog rada nastavnici, suradnici i znanstvenici mogu dobiti plaćeni i neplaćeni dopust radi boravka i stručnog usavršavanja na drugoj znanstvenoj ustanovi u zemlji ili inozemstvu.
Dopust se može odobriti u trajanju do 6 mjeseci, a odobrava ga dekan na temelju pozitivnog mišljenja Fakultetskog vijeća.
Neplaćeni dopust može se odobriti zbog drugih opravdanih razloga, o čemu odlučuje dekan.

Članak 55.

Rad izvan Fakulteta
Znanstveno-nastavno i stručno djelovanje zaposlenika izvan Fakulteta ne smije štetiti interesima Fakulteta.
Nastavnik i suradnik koji je na Fakultetu zaposlen s punim radnim vremenom može u Republici Hrvatskoj i inozemstvu uz prethodnu suglasnost dekana, raditi za drugog poslodavca najviše do jedne trećine punog radnog vremena (kao vanjski suradnik ili honorarno).
Rad nastavnika izvan Fakulteta ne smije biti u suprotnosti s njegovom temeljnom zadaćom i obvezama koje ima iz ugovora o radu s Fakultetom.
Dekan i prodekani ne mogu sklopiti ugovor o radu s drugim visokim učilištima i znanstvenim organizacijama.
Ugovorni odnosi nastavnika i suradnika  s drugim pravnim osobama  izvan Fakulteta mogu se zaključivati  samo uz prethodno sklopljen institucionalni ugovor za svaku akademsku godinu.

Članak 56.

Povremeno i privremeno zapošljavanje
Povremeno i privremeno zapošljavanje na Fakultetu odobrava dekan kad to iziskuje priroda odobrene aktivnosti i kada su osigurana materijalna sredstva.
Oblici zapošljavanja mogu biti u punom radnom vremenu i dijelu radnog vremena.
Kod ugovornog zapošljavanja na projektu određuje se opseg znanstvenoistraživačkog rada za svakog zaposlenika.

Članak 57.

Stegovna odgovornost i stegovni postupak
Nastavnici i suradnici stegovno odgovaraju za povrede svojih radnih obveza i drugih obveza iz rada i u vezi s njim, kao i zbog grubog narušavanja ugleda Fakulteta i Sveučilišta.
Studenti imaju obvezu poštivati režim studija i opće akte Fakulteta.
Stegovne mjere i stegovni postupak uređuje se Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti Sveučilišta.


IX. STUDIJ


Članak 58.

Vrste studija
Visoko obrazovanje na Fakultetu provodi se kroz sveučilišne i stručne studije.
Sveučilišni studij osposobljava studente  za obavljanje poslova u znanosti  i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za primjenu i razvoj znanstvenih i stručnih dostignuća.
Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje  stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces.

Članak 59.

Razine sveučilišnog studija
Sveučilišno obrazovanje obuhvaća:
1) preddiplomski sveučilišni studij
2) diplomski sveučilišni studij
3) poslijediplomski studij, koji obuhvaća  poslijediplomski sveučilišni studij (doktorski studij) i poslijediplomski specijalistički studij.
Svaka razina sveučilišnog studija završava stjecanjem određenog naziva  ili stupnja.
Određeni studijski programi mogu se provoditi pojedinačno, integrirano, zajednički i združeno.    
Svaka razina studija u skladu je s europskim sustavom prijenosa bodova po kojem se u jednoj godini studija stječe u pravilu najmanje 60 ECTS bodova.

Članak 60.

Trajanje sveučilišnog studija
Preddiplomski sveučilišni studij traje tri do četiri godine i na njemu se stječe najmanje 180 odnosno 240 ECTS bodova.
Diplomski sveučilišni studij traje jednu do dvije godine i na njemu se stječe najmanje 60 odnosno 120 ECTS bodova.
Ukupan broj bodova koji se stječe na preddiplomskom i diplomskom studiju  iznosi najmanje 300 ECTS bodova.
Poslijediplomski sveučilišni studij (doktorski studij) traje najmanje tri godine. Završetkom poslijediplomskog sveučilišnog studija (doktorskog studija) se stječe se najmanje 180 ECTS bodova.
Poslijediplomski specijalistički studij traje jednu do dvije godine i na njemu se stječe od 60 do 120 ECTS bodova.

Članak 61.

Pravila studiranja detaljnije se propisuju Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o ocjenjivanju studenata, sukladno općim aktima Sveučilišta.

Članak 62.

Stručni studij
Fakultet može izvoditi stručne studije sukladno odredbama Zakona.

Članak 63.

Prijenos ECTS bodova može se provesti između različitih studija ili obrazovnih programa koji se ne smatraju studijem i koji se temelje na načelima cjeloživotnog učenja.
Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova iz stavka 1. ovoga članka propisuju se općim aktom Fakulteta, odnosno ugovorom s drugim visokim učilištem.

Članak 64.

Cjeloživotno učenje, izvođenje programa koji se ne smatraju studijem i razlikovne obveze u studijskim programima
Fakultet može izvoditi različite obrazovne programe koji se ne smatraju studijem te se temelje na načelima cjeloživotnog učenja.
Fakultet općim aktom uređuje načine i oblike provođenja aktivnosti koje se temelje na načelima cjeloživotnog učenja, uključujući načine i postupke utvrđivanja razlikovnih obveza studenata za potrebe promjene studijskog programa i/ili upisa na studij, dovršetka ranije započetog studija i priznavanja kompetencija stečenih izvan studijskog programa, a koje su uvjet za sudjelovanje na studiju.
Fakultet općim aktom uređuje status studenata na razlikovnim obvezama, polaznika obrazovnih programa koji se ne smatraju studijem i sudionika u aktivnostima kojima se promoviraju načela cjeloživotnog učenja.   

Članak 65.

Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku.
Nastava ili dio nastave može se izvoditi i na jednom od svjetskih jezika.
Nastava se izvodi:
1) u sjedištu Fakulteta,
2) u dislociranim centrima
3) u virtualnom okruženju.
Uz odobrenje Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj nastava se može organizirati na daljinu.

Članak 66.

Upis na preddiplomski studij
Upis studija (studijskog programa) obavlja se na temelju javnog natječaja koji objavljuje Sveučilište, najmanje šest mjeseci prije početka nastave.
Odluku o raspisivanju natječaja donosi Senat.
Pravo na upis ima osoba koja ispunjava uvjete natječaja, odnosno koja je u klasifikacijskom postupku ostvarila bolje rezultate.
Senat prilikom odobravanja studijskog programa utvrđuje koji su srednjoškolski programi odgovarajući za  upis preddiplomskog sveučilišnog ili stručnog studija.

Članak 67.

Upis na diplomski studij
Diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući preddiplomski studij, odnosno odgovarajući razlikovni program sukladno općim aktima Fakulteta.
Senat utvrđuje koji je preddiplomski program odgovarajući za upis diplomskog studija, kao i koji su uvjeti upisa za pristupnike koji imaju završen neki drugi preddiplomski studij ili diplomski sveučilišni studij.
Osobe koje su završile stručni studij mogu upisati  diplomski studij sukladno Zakonu te Statutu i općim aktima Sveučilišta i Fakulteta.

Članak 68.

Studijski program
Studij se ustrojava prema studijskom programu koji donosi Senat na prijedlog Fakultetskog  vijeća, uz prethodno odobrenje Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj,ako se radi o integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju.  

Članak 69.

Izvedbeni plan
Studij se izvodi prema izvedbenom planu koji donosi Fakultetsko vijeće.
Izvedbeni plan nastave obvezno se objavljuje prije početka nastave na službenim internetskim stranicama, uključujući sažetke predavanja i drugih oblika nastave, kao i tekst samih predavanja te drugih oblika nastave u iznimnim slučajevima nedostupnosti odgovarajuće literature.
Izvedbenim planom nastave obvezno se utvrđuju:
1) nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu prema studijskom programu,
2) mjesto izvođenja nastave;
3) početak i završetak, te satnica izvođenja nastave
4) oblici nastave (predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, provjere znanja i sl.);
5) način  polaganja ispita;
6) ispitni rokovi;
7) popis literature za studij i polaganje ispita;
8) mogućnosti izvođenja nastave na stranom jeziku;
9) ostale važne činjenice za uredno izvođenje nastave.

Članak 70.

Ispiti
Ispiti, ocjene, žalbe na ispit, ponavljanje ispita, ispitni rokovi, te prijavljivanje ispita i način vođenja evidencije o ispitima uređuje se općim aktima Fakulteta, sukladno Statutu i općim aktima Sveučilišta.

Članak 71.

Poslijediplomski sveučilišni studij (doktorski studij) 
Poslijediplomski sveučilišni studij (dalje: doktorski studij) ustrojava se i izvodi kao studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti u skladu sa Zakonom, Statutom i Pravilnikom o studijima Sveučilišta te Statutom Fakulteta i Pravilnikom o poslijediplomskom sveučilišnom studiju (doktorskom studiju)  Fakulteta.
Doktorski studij može se ustrojiti i izvoditi na hrvatskom ili nekom drugom svjetskom jeziku.
Doktorski studij može se ustrojiti i izvoditi u suradnji s drugim  domaćim ili inozemnim  sveučilištima i visokim učilištima te znanstvenim institutima, sukladno odredbama Zakona.

Članak 72.

Uvjeti za upis na doktorski studij i druga pitanja izvođenja doktorskog studija uređuju se Pravilnikom o poslijediplomskom sveučilišnom studiju (doktorskom studiju)  Fakulteta, u skladu s odredbama Statuta i općih akata Sveučilišta.

Članak 73.

Upis studenata na doktorski studij provodi se na temelju javnog natječaja.
   
Članak 74.

Student na doktorskom studiju (u daljnjem tekstu: doktorand)ima mentora odnosno komentora, kojeg imenuje Fakultetsko vijeće.
Mentor odnosno komentor vodi doktoranda kroz studij, prati njegov rad i izvršenje obveza, usmjerava ga, te procjenjuje njegov napredak.
Mentor jednom godišnje predaje izvješće Fakultetskom vijeću o napretku doktoranda.

Članak 75.

Članak 75. je brisan.

Članak 76.

Članak 76. je brisan.

Članak 77.

Poslijediplomski specijalistički studij
Fakultet može organizirati poslijediplomski specijalistički studij koji traje jednu do dvije godine.
Poslijediplomski specijalistički studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući diplomski studij ili dodiplomski studij prema propisima koji su važili prije donošenja Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Uvjeti za upis utvrđuju se studijskim programom.

Članak 78.

Završetak studija
Preddiplomski studij završava polaganjem svih ispita te izradom završnog rada.
Diplomski studij završava polaganjem svih ispita, izradom i javnom obranom diplomskog rada u skladu sa studijskim programom.
Poslijediplomski doktorski studij završava polaganjem svih ispita, izvršavanjem svih obveza te izradom i javnom obranom doktorskog rada.
Poslijediplomski specijalistički studij završava polaganjem svih ispita te izradom i javnom obranom završnog rada.

Članak 79.

Oduzimanje doktorata znanosti
Kada se utvrdi da je doktorska disertacija bila prisvojeno znanstveno djelo ili krivotvorina, Senat na prijedlog Fakultetskog vijeća kandidatu oduzima doktorat znanosti.
Oduzimanjem doktorata znanosti gube se i zvanja za čije stjecanje  je jedan od uvjeta doktorat znanosti.

Članak 80.

Isprave o studiju
Nakon završetka preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, doktorskog studija, združenog i zajedničkog studija i poslijediplomskog specijalističkog studija, studentu se izdaje diploma, kojom se potvrđuje da je student završio određeni studij i stekao pravo na akademski naziv ili stupanj.
Nakon završetka  kratkog stručnog studija studentu se izdaje svjedodžba, a nakon završetka preddiplomskog stručnog studija i specijalističkog diplomskog stručnog studija studentu se izdaje diploma, kojima se potvrđuje završetak studija i stjecanje određenog stručnog naziva.
Nakon završetka  programa cjeloživotnog obrazovanja odnosno stručnog usavršavanja polazniku se izdaje potvrda.
Uz svjedodžbu, diplomu ili potvrdu studentu se bez naknade i na hrvatskom i engleskom jeziku izdaje i dopunska isprava o studiju kojom se potvrđuje koje je ispite položio i s kojom ocjenom te s drugim podacima potrebnim za razumijevanje stečene kvalifikacije.
Diplome, svjedodžbe i potvrde koje izdaje Fakultet javne su isprave.
Oblik diploma i dopunskih isprava o studiju, sadržaj i oblik svjedodžbi i potvrda te informacijskih paketa za prijenos ECTS bodova propisuje Sveučilište.

Članak 81.

Promocija
Na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom specijalističkom studiju završene studente  promovira dekan.
Doktore znanosti promovira rektor.                       

X. STUDENTI


Članak 82.

Status studenta
Status studenta stječe se upisom na redoviti ili izvanredni studij, a dokazuje se odgovarajućom studentskom ispravom, čiji sadržaj te pristup i uređivanje sadržaja, izradu, izdavanje, korištenje i poništavanje, pravilnikom propisuje ministar, a oblik Sveučilište.

Članak 83.
Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme).
Troškovi studija (studijskog programa) mogu redovitim studentima biti dijelom ili u cijelosti financirani iz državnog proračuna, sukladno općim aktima Sveučilišta ili Fakulteta.
Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave.Troškove takvoga studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student.

Članak 84.

Prava i obveze studenata

Student ima pravo na:
1)  kvalitetan studij kako je to predviđeno studijskim programom;
2)  sudjelovanje u dijelu stručnog i znanstvenog rada;
3)  konzultacije i mentorski rad;
4)  iskazivanje slobode mišljenja i stavova tijekom nastave i drugih aktivnosti na fakultetu,
5)  završetak studija u kraćem roku;
6)  slobodno korištenje knjižnice i ostalih izvora informacija;
7)  upisivanje predmeta iz drugih programa sukladno propisima Sveučilišta;
8)  izjašnjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) rada  nastavnika u okviru organiziranih anketnih istraživanja mišljenja;
9)  sudjelovanje u odlučivanju, sukladno ovom Statutu i Statutu Sveučilišta;
10) pritužbe u slučaju povrede studentskih prava;
11) sudjelovanje u radu studentskih organizacija;
12) mirovanje obveza studenata za vrijeme služenja vojnog roka, za vrijeme trudnoće i do jedne  godine starosti
13) djeteta, za vrijeme dulje bolesti, te u drugim opravdanim slučajevima prekida studija;
14) druga prava predviđena Statutom Sveučilišta.

Članak 85.

Student ima obvezu poštivati režim studija i opće akte Fakulteta i Sveučilišta.
Stegovna odgovornost studenata uređuje se Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata.

Članak 86.

Pravo upisa ima svaka osoba, koja je ispunila zakonske uvjete u okviru kapaciteta Fakulteta.
Ako broj osoba koje ispunjavaju uvjete prelazi kapacitet Fakulteta, pravo na studij imaju osobe koje u postupku klasifikacije ostvare bolje rezultate.

Članak 87.

Student stječe pravo upisa u višu godinu studija, ako je ispunio sve obveze utvrđene nastavnim planom i programom, u skladu s Pravilnikom o studiranju Fakulteta.

Članak 88.
Studenti sudjeluju u upravljanju Fakultetom kroz studentski zbor kao izborno predstavničko tijelo studenata Fakulteta, sukladno posebnom Zakonu i na njemu utemeljenim propisima.
Predstavnici studenata daju mišljenje o svim općim aktima koji se odnose na prava i obveze studenata, daju poticaj za dovršenje ili promjenu općih akata od interesa za studente te vode brigu o drugim zadaćama propisanim posebnim zakonom ili Statutom Studentskog zbora.

Članak 89.

Prestanak statusa studenta

Status studenta prestaje:
1) kad završi studij;
2) kad se ispiše sa Fakulteta;
3) kad se ne upiše u sljedeću  akademsku godinu;
4) kad je isključen sa studija, po postupku i uz uvjete utvrđene ovim Statutom;
5) kad ne završi studij u roku utvrđenom ovim Statutom i Pravilnikom o studiranju,
6) iz ostalih razloga utvrđenim statutom ili drugim općim aktom Sveučilišta ili Fakulteta.

Članak 90.

Voditelj studenta
Svaki student može imati voditelja iz redova sveučilišnih nastavnika ili studenata koji mu savjetom pomažu u studiju.

Članak 91.

Prijelaz sa studijskih programa i drugih visokih učilišta
Uvjeti za prijelaz studenata s jednog programa na drugi, kao i prijelaz studenta sa drugih visokih učilišta, utvrđuju se Pravilnikom o studiranju.

XI. ZNANSTVENI I STRUČNI RAD


Članak 92.

Znanstvenim radom na Fakultetu bave se  nastavnici izabrani u znanstveno - nastavna zvanja i raspoređeni na ta radna mjesta, osobe izabrane u suradnička zvanja i na radna mjesta te drugi znanstvenici koji su ispunili uvjete za obavljanje znanstvene djelatnosti.
U znanstvenom radu sudjeluju studenti poslijediplomskih sveučilišnih studija. U znanstvenom radu mogu sudjelovati i ostali studenti te druge osobe koje sudjeluju u znanstvenom i nastavnom procesu.
Znanstvenici, nastavnici i suradnici ne mogu rabiti ime Fakulteta i Sveučilišta  u osobne, komercijalne svrhe.


XII UNAPREĐENJE KVALITETE


Članak 93.

Fakultet  kao sastavnica Sveučilišta izgrađuje sustav unapređenja kvalitete sukladno odredbama Statuta Sveučilišta.
Fakultet će poštivati standarde i kriterije za osiguravanje i unapređivanje kvalitete koji su utvrđeni općim aktima i odlukama Sveučilišta.



XIII FINANCIRANJE


Članak 94.

Fakultet se financira iz izvora utvrđenih Zakonom.
Vlastiti prihodi ostvaruju se samo djelatnostima koje unapređuju ugled Fakulteta.
Fakultet samostalno  raspolaže sredstvima ostvarenim na tržištu.


XIV. JAVNOST RADA I TAJNOST PODATAKA


Članak 95.


Javnost rada
Rad Fakulteta je javan.
Fakultet pravodobno i istinito obavještava javnost o obavljanju djelatnosti ili dijela djelatnosti za koju je osnovan.
Samo dekan ili osoba koju dekan ovlasti mogu putem sredstava javnog priopćavanja u ime Fakulteta obavještavati javnost o radu i poslovanju Fakulteta.

Članak 96.


Poslovna tajna
Poslovnom tajnom smatraju se podaci zbog čijeg bi priopćavanja ili davanja na uvid neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za poslovni interes Fakulteta.
Poslovnom tajnom smatraju se osobito podaci:
1) koji se temeljem običaja smatraju poslovnom tajnom,
2) koje dekan proglasi poslovnom tajnom,
3) koje kao poslovnu tajnu Fakultet sazna od drugih pravnih osoba,
4) koji se odnose na poslove što ih Fakultet obavlja za potrebe javnih tijela ako su zaštićeni odgovarajućim stupnjem tajnosti,
5) koji sadrže ponude na natječaj, do objavljivanja rezultata natječaja,
6) drugi podaci koji su zakonom ili drugim propisom utvrđeni tajnim podacima.

Podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu drugim osobama mogu priopćavati dekan ili osoba koju on ovlasti.

Članak 97.

Fakultet će uskratiti davanje podataka javnosti ako su ti podaci sukladno posebnom zakonu državna, službena, vojna ili poslovna tajna.
Podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu Fakulteta, dekan može priopćiti ili dati na uvid samo osobama koje za to dokažu pravni interes.


XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE  ODREDBE


Članak  98.

Imovina u vlasništvu Fakulteta, kao sastavnice  Sveučilišta ostaje u vlasništvu Fakulteta.

Članak 99.
Do donošenja općih akata prema odredbama ovoga Statuta primjenjivat će se postojeći opći akti, osim odredaba koje su u suprotnosti sa Zakonom, Statutom Sveučilišta, i ovim Statutom.

Članak 100.

Članak 100. briše se.           

Članak 101. 

Članak 101. briše se.
   
Članak 102.

Fakultetsko vijeće  ustrojiti će se  po ovom Statutu najkasnije u roku od 15 dana od dana  stupanja na snagu ovog Statuta.

Članak 103.

Studentski predstavnici i njihovi zamjenici izabrani u Fakultetsko vijeće ostaju članovi do isteka mandata na koji su izabrani, odnosno do novih studentskih izbora.

Članak 104.

Stalna povjerenstva izabrana temeljem prijašnjeg Statuta, nastavljaju radom do  isteka dekanskog  mandata.

Članak 105.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Ekonomskog fakulteta u Rijeci kl.oz. 003-01/97-01/12, ur.br. 2170-57/97-01/1 od 10. ožujka 1997., te  njegove izmjene i dopune, kao i pročišćeni tekst kl. ozn. 003-01/01-01/23 ur. br. 2170-57/01-01/1 od  studenog 2001. god.

Članak 106.

Ovaj Statut stupa na snagu osam dana nakon  objavljivanja na oglasnoj ploči  i na Internet stranici Fakulteta.

DEKAN:
Prof.dr.sc. Heri Bezić


Klasa:         003-01/14-14/24
Ur. broj:     2170-57-14-14-2




EKONOMSKI FAKULTET U RIJECI

Poželjna i pouzdana visokoobrazovna institucija, partner gospodarstvu, domaćim i inozemnim znanstvenim i obrazovnim institucijama te studentima.