Kapitalizirana mirovinska štednja: koncepti poboljšanja i razvojne perspektive u uvjetima neizvjesnosti i demografskog starenja stanovništva

Voditeljica projekta: izv. prof. dr. sc. Bojana Olgić Draženović

 

Članovi projektnog tima:

1.    Vesna Buterin, UNIRI, EFRI 

2.    Stella Suljić Nikolaj, UNIRI, EFRI

3.    Draženka Draženović Kostelac, HBOR

4.    Ivana Herceg, Ph D. student, UNIRI, EFRI

5.    Jasena Torma, Ph D. student, UNIRI, EFRI

6.    Sabina Hodžić, UNIRI, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu 

7.    Siniša Bogdan, UNIRI, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu 

8.    Slađana Benković, University of Belgrade, Faculty of Organizational Sciences, Serbia

9. Tomasz Schabek, University of Lodz, Faculty of Economics and Sociology, Poland 

 

Vrijednost projekta: 6.172,00 EUR

 

Opis projekta: Kapitalizirana mirovinska štednja u obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima okosnica je socijalne i ekonomske stabilnosti zbog starenja stanovništva, teškoća u javnim financijama i globalnih mogućnosti ulaganja. Mirovinski fondovi izravno utječu na rast nacionalne i individualne štednje kao i na gospodarski rast, smanjuju pritisak na javne proračune i potiču gospodarsku dinamiku. Ova studija pruža komparativnu analizu mirovinskih sustava u zemljama CEE i SEE, s posebnim fokusom na kapitaliziranu mirovinsku štednju. Mirovinski fondovi u tim su zemljama najznačajnije nebankarske financijske institucije, suočene s problemom nedovoljne diverzifikacije portfelja, promjena u zakonodaovnim okvirima, nerazvijenosti domaćih financijskih tržišta i slabim interesom građana za ulaganja u štednju za treću životnu dob. S druge strane, mirovinski fondovi ključni su za održavanje socijalne sigurnosti, pa njihov učinak može poboljšati i održivost i primjerenost mirovina te smanjiti pretjeranu ovisnost o državi. Brojni su teorijski i empirijski dokazi koji govore u prilog potrebi značajnog povećanja uloge dobrovoljnih mirovinskih fondova i drugih oblika štednje za treću dob. Drugi dio istraživanja će istražiti poticaje i prepreke daljnjem razvoju hrvatskog mirovinskog sustava, posebice dobrovoljne mirovinske štednje, te razviti model unaprjeđenja sustava kapitalizirane mirovinske štednje. Istraživanje će obuhvatiti empirijski pregled dobrovoljnih mirovinskih fondova koji nisu značajno napredovali u obuhvatu stanovništva i prikupljenim sredstvima. Anketni upitnik će biti usmjeren na različite skupine građana (studenti, zaposlenici, poslodavci, umirovljenici) i financijske stručnjake kako bi se ispitala razina financijske pismenosti, stavovi prema mirovinskoj štednji i odgovarajućim poticajnim mjerama. Ispitat će se koji ekonomski, socijalni i bihevioralni čimbenici utječu na niski obuhvat građana i skromne prosječne uplate hrvatskih građana u dobrovoljne mirovinske fondove. Sustav dobrovoljne privatne štednje s vremenom može postati važna poluga gospodarskog rasta, poboljšanja životnog standarda u trećoj životnoj dobi i prosperiteta građana, ali i ključan element za postizanje održivosti i primjerenosti mirovina te smanjenje  javnih proračunskih transfera.

 

Ključne riječi: mirovinski sustav, obvezni mirovinski fondovi, dobrovoljni mirovinski fondovi, demografija, ESG kriteriji

 

 

Abstract: Capitalized pension savings in mandatory and voluntary pension funds are the backbone of social and economic stability in the face of an aging population, public finance difficulties and global investment opportunities. Pension funds have a direct impact on the growth of national and individual savings as well as on economic growth, reducing pressure on public budgets and promoting economic dynamism. This study provides a comparative analysis of pension systems in CEE and SEE countries, with a particular focus on capitalized pension savings. Pension funds are the main non-bank financial institutions in these countries, facing the problem of insufficient portfolio diversification, changes in the regulatory framework, underdevelopment of domestic financial markets and low interest of citizens in investing in third age savings. On the other hand, pension funds are key to maintaining social security, so their performance can improve the sustainability and adequacy of pensions and reduce overdependence on the state. There is ample theoretical and empirical evidence for the need to significantly strengthen the role of voluntary pension funds and other forms of saving for older people. The second part of the research will examine the incentives and barriers to the further development of the Croatian pension system, in particular voluntary pension savings, and develop a model for improving the funded pension savings system. The research will include an empirical review of voluntary pension funds, which have not made significant progress in covering the population and collecting funds. The questionnaire will target different groups of citizens (students, employees, employers, pensioners) and financial experts to examine levels of financial literacy, attitudes towards pension saving and appropriate incentive measures. It examines the economic, social and behavioral factors that influence the low coverage rate of citizens and the modest average contributions of Croatian citizens to voluntary pension funds. The system of voluntary private savings can ultimately be an important lever for economic growth, improvement of living standards in the third age and citizens' prosperity, but also a key element for the sustainability and adequacy of pensions and the reduction of transfers from the public budget.

 

Key words: pension system, mandatory pension funds, voluntary pension funds, cross-country analyses, ESG criteria