Makroekonomski učinci demografskih promjena na ekonomski rast i nužnost promjena demografske politike

Voditeljica projekta: izv. prof. dr. sc. Vesna Buterin

 

Članovi projektnog tima: 

Iznos financiranja: 5.840,00 EUR (44.000,00 kn)

 

Opis projekta: Analize demografskih kretanja, odnosno projekcije stanovništva bitne su za oblikovanje makroekonomske politike te za izradu nekih od najvažnijih nacionalnih strategija, poput obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih.  Takve analize u Hrvatskoj pokazuju dugoročan trend depopulacije te procesa starenja stanovništva odnosno povećanja udjela stanovništva starijeg od 65 godina. Ako se populacijska politika bitno ne promijeni i ne dovede do povećanja nataliteta, sljedećih desetljeća stanovništvo će se prirodnim putem dodatno smanjivati i starjeti. Trajno iseljavanje hrvatskog stanovništva između dva rata, te nakon osamostaljenja Hrvatske izazvalo je veliki migracijski gubitak s izrazito nepovoljnim djelovanjem na suvremeni demografski razvoj. Od kraja devedesetih godina prošloga stoljeća stope prirodnog priraštaja konstantno su negativne s tendencijom povećavanja stopa u negativnom smjeru tako da od tada neprekidno dolazi do sve većeg prirodnog smanjenja stanovništva. Uz tako nepovoljnu demografsku situaciju, posljednjih godina posebno je izražen nastavak negativne migracijske komponente. Naime, iseljavanja mladog, radno sposobnog stanovništva dodatni je nepovoljni čimbenik za povećanje fertiliteta i prirodnog priraštaja. Depopulacija je po svojoj prirodi destruktivna: što dulje traje, u sve većoj mjeri slabi demografsku snagu države u kojoj se javlja, a budući da se demografski procesi razvijaju sporo, potreban je vremenski razmak od najmanje jedne generacije da bi se u potpunosti uočili svi njihovi učinci. Oni su vrlo često shvaćeni post festum, odnosno tek kad postanu prošlost. Upravo takva situacija može se uočiti proučavanjem rezultata posljednjeg popisa stanovništva u Hrvatskoj. Međutim, problem nije samo u trenutno nepovoljnom demografskom stanju nego prvenstveno u njegovom u daljnjem ubrzanom pogoršavanju odnosno sad već gotovo izvjesnom urušavanju i to sa svim negativnim društvenim i gospodarskim posljedicama koje iz toga mogu proizaći. U pitanje će prvenstveno biti dovedeno funkcioniranje mirovinskog i zdravstvenog sustava jer će sve nepovoljniji omjer staroga stanovništva zdravstvenom potrošnjom i potrošnjom za mirovine i ostala socijalna davanja stvarati sve veći i sve teži pritisak na sve manji dio stanovništva koji se nalazi u radnom kontingentu. Iseljavanje mladog, radno sposobnog stanovništva inducira daljnje smanjivanje fertiliteta i prirodnog priraštaja čime će funkcioniranje socijalnog sustava, a osobito mirovinskog i zdravstvenog sustava već u doglednoj budućnosti biti dovedeno u pitanje. Već u ovom času se kao ishodište svih financijskih problema hrvatskog mirovinskog i zdravstvenog sustava može identificirati u nepovoljnoj demografskoj strukturi, a ona će se samo pogoršavati ako ne dođe do bitnih promjena. Na to se izravno nadovezuju budući fiskalni problemi koji se mogu predvidjeti ako se stanje ne promijeni. Nadalje, sve će izraženiji biti problemi na tržištu rada koje se već sada susreće s manjkom radne snage. Hrvatska je u tom smislu sad u donekle paradoksalnoj situaciji: na tržištu rada nedostaje ljudi gotovo svih zanimanja pa je prisiljena uvoziti radnu snagu, dok istovremeno bilježi emigraciju vitalnog stanovništva u druge zemlje upravo u potrazi za poslom što dodatno osnažuje negativnu demografsku spiralu. Problemi se mogu očekivati i u obrazovnom sustavu gdje će nedostatak djece, učenika i studenata uzrokovati njegovo stagniranje i usporavanje njegovog razvoja te nesposobnost odgovaranja zahtjevima suvremenog gospodarstva. Sve to će u najvećoj mjeri implicirati negativne promjene u ekonomiji i gospodarskom rastu pa se demografska politika Hrvatske može smatrati jednom od najvažnijih politika u kratkom i srednjem razdoblju. Da bi se ublažilo ili izbjeglo negativno kretanje demografskih promjena na gospodarski rast potrebno je poduzeti kako hitne i kratkoročne mjere, tako i one koje će se primjenjivati u srednjem i dugo roku.  Stoga je upravo predmet ovog istraživanja analizirati mogućnosti aktivne demografske politike koja u okviru promjene demografske strukture može osigurati održivost gospodarskog rasta i makroekonomsku stabilnost Hrvatske.Cilj ovog projekta je istražiti i predložiti mjere demografske politike koje će tijekom nadolazećeg vremena dovesti do promjene demografskih trendova te do nužnih makroekonomskih pretpostavki za gospodarski rast. Nova demografska politika treba djelovati u dva ključna pravca: zaokret migracijskog salda te  zaustavljanje negativnog prirodnog priraštaja kako bi se održala makroekonomska stabilnosti i stvorili uvjeti gospodarskog rasta.  

 

Ključne riječi: demografske promjene, ekonomski rast, starenje stanovništva, fiskalna politika, institucije

 

Abstract: Analysis of demographic trends, i.e. population projections, are essential for the formulation of macroeconomic policy and for the development of some of the most important national strategies, such as educational, health and social strategies. Such analyzes in Croatia show a long-term trend of depopulation and the process of population aging, i.e. an increase in the share of the population over 65 years of age. If the population policy does not change significantly and does not lead to an increase in the birth rate, the population will naturally decrease further and age in the coming decades. The permanent emigration of the Croatian population between the two wars and after the independence of Croatia caused a large migration loss with an extremely unfavorable effect on contemporary demographic development. Since the end of the nineties of the last century, the rates of natural increase have been constantly negative with a tendency to increase rates in a negative direction, so that ever since then there has been an ever-increasing natural decrease in the population. In addition to such an unfavorable demographic situation, the continuation of the negative migration component has been especially pronounced in recent years. Namely, the emigration of the young, able-bodied population is an additional unfavorable factor in matters of fertility and natural increase. Depopulation is by its nature destructive: the longer it lasts, the more it weakens the demographic strength of the country in which it occurs, and since demographic processes develop slowly, a time gap of at least one generation is needed to fully observe all their effects. They are very often understood post festum, i.e. only when they become the past. Exactly such a situation can be observed by studying the results of the last population census in Croatia. However, the problem is not only in the current unfavorable demographic situation, but primarily in its further accelerated deterioration, i.e. its now almost certain collapse, with all the negative social and economic consequences that may arise from it. The functioning of the pension and health system will primarily be called into question, because the increasingly unfavorable ratio of the old population to health spending and spending on pensions and other social benefits will create greater and heavier pressure on the ever-smaller part of the population that is in the workforce.The already mentioned emigration of the young, able-bodied population induces a further decrease in fertility and natural increase, which will put the functioning of the social system, and especially the pension and health system, into question already in the foreseeable future. Already at this time, the source of all the financial problems of the Croatian pension and health care system can be identified in the unfavorable demographic structure, which will only worsen if there are no significant changes. This is directly linked to future fiscal problems that can be foreseen if the situation does not change. Furthermore, the problems on the labor market, which is already facing a labor shortage, will become more and more pronounced. In this sense, Croatia is now in a somewhat paradoxical situation: the labor market lacks people in almost all occupations, so it is forced to import labor, while at the same time it records the emigration of a vital population to other countries precisely in search of work, which further strengthens the negative demographic spiral. Problems can also be expected in the educational system, where the lack of children, pupils and students will cause its stagnation and slowing down of its development, as well as its inability to respond to the demands of the modern economy. All this will to the greatest extent imply negative changes in the economy and economic growth, so Croatia's demographic policy can be considered one of the most important policies in the short and medium term. In order to mitigate or avoid the negative impact of demographic changes on economic growth, it is necessary to take both immediate and short-term measures, as well as those that will be applied in the medium and long term. Therefore, the subject of this research is to analyze the possibilities of an active demographic policy that can ensure the sustainability of economic growth and macroeconomic stability in Croatia within the framework of changing the demographic structure.The goal of this project is to investigate and propose demographic policy measures that will lead to a change in demographic trends and the necessary macroeconomic assumptions for economic growth in the coming time. The new demographic policy should act in two key directions: turning around the migration balance and stopping negative natural growth in order to maintain macroeconomic stability and create conditions for economic growth.   

 

Key words: demographic changes, economic growth, population aging,  fiscal policy, institutions

Šifra projekta: ZIP-UNIRI-2023-11