Energetski sektor i održivi ekonomski rast u uvjetima nisko-ugljičnog gospodarstva

Voditeljica projekta
prof. dr. Nela Vlahinić, nela.vlahinic.lenz@efri.hr
Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet

Suradnici
prof. dr. sc. Saša Žiković, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet
Barbara Fajdetić mag.oec., Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet


Sažetak
Održivi ekonomski rast usko je vezan i uvjetovan stabilnom opskrbom energijom te je stoga uloga energetskog sektora izuzetno važna, kako zbog sigurnosti opskrbe, tako i kroz utjecaj na cijene energenata koji utječu na cijene i konkurentnost svih proizvoda i usluga. Kako bi nacionalna ekonomija imala dostupnu energiju po konkurentnim cijenama, energetski sektor mora kontinuirano unapređivati svoju tehnološku opremljenost i konkurentnost te se stalno prilagođavati sve zahtjevnijoj regulativi vezanoj uz zaštitu klime i okoliša. Energetski sektor prolazi kroz velike promjene - ekonomske, regulatorne i tehnološke. Mijenjaju se uvjeti na tržištu zbog liberalizacije, regulatornih promjena i institucionalnih aranžmana koji definiraju sve strože standarde zaštite okoliša i klime. Ključni čimbenik promjena je tehnološki razvoj koji mijenja paradigmu poslovanja, snižava troškove i cijenu eksploatacije obnovljivih izvora te omogućava tranziciju prema niskougljičnom gospodarstvu.
Zimski paket mjera Europske komisije koji je donesen krajem 2016. godine unijet će velike promjene i u hrvatski energetski sustav te bitno utjecati na održivi ekonomski rast. Mogu se očekivati promjene u strukturi proizvodnje energije, smanjit će se udio fosilnih izvora i povećati udio obnovljivih izvora, a fokus je stavljen na povećanje energetske učinkovitosti. U takvim uvjetima energija ne može biti jeftina, što će imati svoj utjecaj na strukturu troškova i utjecati na konkurentnost nacionalnog gospodarstva. Stoga je ključno pitanje da li je moguće i uz koju cijenu te s kojim posljedicama, ostvariti ekonomski rast i energetski razvoj uz smanjenje emisija od čak 80% do 2050.
Istraživanje u okviru ovog projekta polazi od hipoteze da će tranzicija prema nisko-ugljičnom gospodarstvu rezultirati strukturnim promjenama u energetskom i ostalim sektorima, a stvaranje novih industrija i usluga može nadmašiti ekonomske troškove tranzicije te time ubrzati ekonomski rast koji će biti ekološki i socijalno održiv.