Financijski i socijalni aspekti razvoja i liberalizacije tržišta energenata u zemljama članicama

Prof.dr.sc. Nela Vlahinić (Član)
Tanja Fatur Šikić, univ.spec.oec. (Doktorand)
Mr.sc. Mladen Maraković (Doktorand)
Mr.sc. Nataša Munitić (Doktorand)
Ivan Gržeta, univ.spec.oec. (Doktorand)
Marin Antunović, univ.spec.oec. (Doktorand)
Bojan Tomić, univ.spec.oec. (Doktorand)
Maria Čuljak, univ.spec.oec. (Doktorand)

Ključne riječi: energetika, ekonomski razvoj, liberalizacija tržišta, tržišta energenata, financijska tržišta, energetska sigurnost

 

Istraživati će se ekonomski učinci reformi u energetskom sektoru, s obzirom da je još uvijek u tijeku proces restrukturiranja, liberalizacije i privatizacije, kako u RH, tako i u zemljama EU. Iako su reforme započele još u 90-tim godinama, nisu dovedene do kraja te čak i najrazvijenije članice EU nisu u potpunosti implementirali EU direktive vezane uz jedinstveno tržište električne energije i prirodnog plina. U pripremi je novi energetski paket zakona koji će bitno utjecati na dinamiku i smjer restrukturiranja i liberalizacije tržišta električne energije i prirodnog plina, kako u zemljama članicama EU, tako i u zemljama jugoistočne Europe – potpisnicama Sporazuma o Energetskoj zajednici. Ove zemlje također su obvezne primijeniti EU direktive iz područja energetike iako nisu članice EU, a potencijal primjene je uvjetovan institucionalnim i makroekonomskim ograničenjima. S obzirom na velike promjene koje se očekuju u energetici i svim ostalim sektorima zbog energetske tranzicije prema niskougljičnoj budućnosti, područje istraživanja odnosi se i na aktualnu problematiku energetske učinkovitosti u zemljama EU. Nadalje, analizirati će se promjene u portfelju primarnih i sekundarnih izvora energije u "novim" zemljama EU, s obzirom na rastuću važnost prirodnog plina i njegovih derivata. Ključno područje analize odnosi se na mogućnosti stvorene razvojem tehnologija koje omogućuju transport plina uz korištenje druge logističke infrastrukture osim plinovoda. Zemlje srednje i istočne Europe posebno su zainteresirane za moguće alternative budući da se prirodni plin mogao prevesti samo preko plinovoda, budući da je tadašnji Sovjetski Savez učinkovito odvojio ovaj dio Europe od alternativnih dobavnih pravaca. Budući da je izgradnja nove plinske infrastrukture dugotrajan i skup proces razvoj LNG i CNG tehnologija koje omogućuju zaobilaženje ove prepreke predstavlja izvanrednu priliku za poboljšanje energetske sigurnosti zemalja srednje i istočne Europe. Analizirati će se kako su europske zemlje pristupile ovom pitanju i što se očekuje u budućnosti.