Kapitalizirana dobrovoljna mirovinska štednja: Izazovi u poboljšanju održivosti i adekvatnosti hrvatskog mirovinskog sustava
Voditeljica projekta: izv. prof. dr. sc. Bojana Olgić Draženović
Suradnici:
- izv. prof. dr. sc. Vesna Buterin, UNIRI, EFRI (vesna.buterin@efri.uniri.hr)
- doc. dr. sc. Stella Suljić Nikolaj, UNIRI, EFRI (stella.suljic.nikolaj@efri.uniri.hr)
- prof. dr. sc. Goran Karanović, UNIRI, Faculty of Tourism and Hospitality Management (gorank@fthm.hr)
- izv. prof. dr. sc. Siniša Bogdan, UNIRI, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu
- (sinisab@fthm.hr)
- dr. sc. Natali Brmalj, UNIRI, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu
- (natalis@fthm.hr)
- prof. dr. sc. Slađana Benković, Sveučilište u Beogradu, Fakultet organizacijskih znanosti (sladjana.benkovic@fon.bg.ac.rs)
Sažetak:
Nepovoljni demografski trendovi utječu na gospodarske i socijalne politike te postavljaju temeljna pitanja o prilagodbi nacionalnih mirovinskih sustava radi postizanja primjerenijeg i održivijeg modela. Ova studija pruža komparativnu analizu mirovinskih sustava u zemljama SIE i SEE, s posebnim fokusom na kapitaliziranu štednju. Mirovinski fondovi u tim su zemljama glavne nebankarske financijske institucije, suočene s problemom nedovoljne diverzifikacije portfelja, zakonskih promjena i nerazvijenosti domaćih financijskih tržišta. Stoga je potrebno istražiti uspješnost mirovinskih fondova i njihov utjecaj na stabilnost financijskih sustava. To je osobito važno u uvjetima nestabilnosti, rizika od inflacije i ESG kriterija. S druge strane, mirovinski fondovi ključni su za održavanje socijalne sigurnosti, pa njihov učinak može poboljšati i održivost i primjerenost mirovina te smanjiti pretjeranu ovisnost o državi. Brojni su teorijski i empirijski dokazi koji govore u prilog potrebi značajnog povećanja uloge dobrovoljnih mirovinskih fondova i drugih oblika štednje za treću dob. Cilj ovog istraživanja je istražiti poticaje i prepreke daljnjem razvoju hrvatskog mirovinskog sustava, posebice dobrovoljne mirovinske štednje, te razviti model unaprjeđenja sustava kapitalizirane mirovinske štednje. Istraživanje će obuhvatiti empirijski pregled dobrovoljnih mirovinskih fondova koji nisu značajno napredovali u obuhvatu stanovništva i prikupljenim sredstvima. Anketni upitnik će biti usmjeren na različite skupine građana (studenti, zaposlenici, poslodavci, umirovljenici) i financijske stručnjake kako bi se ispitala razina financijske pismenosti, stavovi prema mirovinskoj štednji i odgovarajućim poticajnim mjerama. Sustav dobrovoljne privatne štednje u konačnici može postati važna poluga gospodarskog rasta i poboljšanja životnog standarda u trećoj životnoj dobi.
Ključne riječi: Dobrovoljni mirovinski fondovi, dobrovoljna mirovinska štednja, ESG
