Model optimalnog institucionalnog rasta republike hrvatske u vrijeme krize uzrokovane pandemijom covid-19
Voditeljica projekta
doc. dr. sc. Vesna Buterin
Članovi projektnog tima
izv.prof.dr.sc. Bojana Olgić Draženović
prof.dr.sc. Marinko Škare (vanjski član)
dr.sc. Stella Suljić Nikolaj, poslijedoktorand
mr.sc. Zvonimir Savić, doktorand
Sažetak
Institucionalna razvijenost i rast pokazali su
se kao jedan od najvažnijih čimbenika ekonomskog rasta bivših socijalističkih
zemalja u tranzicijskom razdoblju. Za vrijeme globalne krize iz 2008. godine,
bivše tranzicijske države s razvijenijim institucijama oporavile su se daleko
brže i uspješnije od zemalja s niskom razinom razvijenosti institucija, među
koje spada i Hrvatska. Globalna pandemija COVID-19 navješćuje recesiju za koju
se predviđa da će opsegom i posljedicama u velikoj mjeri nadmašiti zadnju recesiju. U uvjetima sadašnje institucionalne
razvijenosti oporavak hrvatskog gospodarstva bit će dugotrajan i s neizvjesnim
ishodom. Usvajanjem modela brzog i sustavnog institucionalnog rasta, Hrvatska
bi nadolazeću krizu mogla iskoristiti kao priliku za promjenu svoje ekonomske
paradigme, na način da stvori poticajno institucionalno i poslovno okruženje.
Zato, uloga države i institucija u pandemijskoj krizi postaje ključna, kako bi
se u što kraćem roku postigao izlazak iz krize i ekonomski rast, ublažile
štetne posljedice krize iz perspektive institucionalnih investitora te kako bi
se ispitao institucionalni okvir monetarne politike HNB-a usmjerene prema
depozitarnim financijskim institucijama i gospodarstvu u svrhu savladavanja
negativnih efekata pandemijske krize. U postojećim okolnostima, Hrvatskoj bi
bile potrebne godine kontinuiranog institucionalnog rasta za ekonomsko
približavanje većini bivših tranzicijskih zemalja, ali ova nagla i neočekivana
promjena globalnih gospodarskih uvjeta Hrvatskoj pruža novu priliku. Cilj ovog
projekta je istražiti i predložiti mjere za uvođenje modela institucionalne
promjene koji će tijekom nadolazećeg vremena krize dovesti do nužnih
pretpostavki za rast ekonomije, ali i do temeljnih promjena u izvorima
ekonomskog rasta. Novi sustav modela
omogućio bi predviđanje pandemijskih asimetričnih šokova na agregatnoj i
institucionalnoj razini kako bi se ublažila ekonomska kriza kao posljedica
pandemijskih šokova.
Ključne riječi
institucije, institucionalna razvijenost,
ekonomski rast, pandemijska kriza, financijski sustav, institucionalni
investitori, depozitarne financijske institucije, multivarijantne cikličke
metode, Hrvatska
