Plastični otpad

Plastični otpad

 

EFRI postao prva znanstveno nastavna institucija u CEE (središnjoj i istočnoj Europi) koja izbacuje jednokratnu plastiku iz upotrebe

 

Ekonomski fakultet Rijeka odlučio je zamijeniti sve plastične predmete za jednokratnu upotrebu raspoloživim alternativama čime će postati prva znanstveno nastavna institucija u CEE koja se aktivno zalaže za radno okruženje bez plastičnog otpada. Europski parlament je usvojio zakon kojim se u EU od 2021. zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjuri, pribor za jelo, slamke za piće itd. Prema podacima Europske komisije, više od 80 posto morskog otpada je plastika, a proizvodi obuhvaćeni novim zakonom na razini Europske unije čine 70 posto svih predmeta u morskom otpadu.

 

Plastični predmeti se proizvedu za svega nekoliko sekundi, koriste ih se nekoliko minuta nakon čega završavaju na otpadu gdje im je potrebno nekoliko stotina godina da se razgrade. Osim porazne činjenice da će do 2050. godine plastika u našim oceanima nadmašiti broj riba, štetan utjecaj plastičnih slamki na zdravlje ljudi može poslužiti kao dodatna motivacija da ih zamjenimo prihvatljivim alternativama, poput biorazgradivih papirnatih slamki, slamki od stakla ili slično.

 

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci posebnu briga posvećuje smanjenju emisija stakleničkih plinova, potrošnji vode itd. što potvrđuje i činjenica da smo prva visokoškolska institucija u centralnoj i istočnoj Europi koja je izračunala svoj ugljikov otisak. S istim ciljem Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci izbacuje iz upotrebe i jednokratne plastične predmete čime poduzima konkretne korake s ciljem poticanja zaposlenika i studenata na razvijanje svijesti o zaštiti okoliša i djelovanja u skladu s time.

 

 

 

 

 

 

Plastične slamke – pošast za okoliš, ali i ljudsko zdravlje

 

 

Osim očiglednog negativnog utjecaja na okoliš, postoji još niz zdravstvenih razloga zbog kojih je nužno eliminirati slamke jednom zauvijek.

Plastična se slamka proizvede za par sekundi, koristimo je 10-ak minuta, nakon čega najčešće završi na otpadu (ili još gore, u okolišu) gdje joj treba 500 godina da se razgradi. Zbog toga su slamke samo jedan od plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu obuhvaćen prijedlozima Europske komisije za smanjenje plastičnog otpada. Na meti je 10 plastičnih proizvoda koji se najčešće nalaze naplavljeni na europskim plažama i morima, a zajedno čine 70 posto svih plastičnih predmeta u moru. Pored inicijative Europske komisije, već su i neke kompanije (poput Starbucksa i McDonald’sa) najavile uklanjanje plastičnih slamki.

Međutim, osim što su prava pošast za okoliš, izgleda da nisu ni tako bezazlene kad je ljudsko zdravlje u pitanju. Članak objavljen u Washington Postu bacio je svjetlo na drugi negativan učinak plastičnih slamki: njihov izravan utjecaj na ljudsko zdravlje. Prema autorici Christy Brissette – nutricionistici i dijetetičarki - osim očiglednog negativnog utjecaja na okoliš, postoji još niz zdravstvenih razloga zbog kojih je nužno eliminirati slamke jednom zauvijek.

Za početak, pijenje kroz slamku može uzrokovati ulazak više zraka u probavni sustav, povećavajući vjerojatnost za pojavu nadutosti i plinova. Također, na popisu je i povećan rizik od karijesa (jer slamke usmjeravaju slatke i gazirane napitke direktno na određene zube), pa čak i bore jer redovito korištenje slamčica može dovesti do istih vrsta bora oko usana koje imaju i pušači.



Prema Brissette, materijali i kemikalije koji se koriste u proizvodnji plastičnih slamki također mogu biti povod za zabrinutost. Sumnja se da jedna od njih, polipropilen, može dospjeti u vodu i utjecati na razinu estrogena kod ljudi. Stoga bi bilo uputno izbjegavati i ostale plastične proizvode, pogotovo ako dolaze u dodir s hranom, jer plastika općenito predstavlja prijetnju zdravlju ispuštanjem endokrinih distruptora, kemikalija koje ometaju rad hormona.

Dakle, osim činjenice da će do 2050. godine plastika u našim oceanima nadmašiti broj riba, ovo bi trebalo poslužiti kao dodatna motivacija da zaboravimo na plastične slamke i zamijenimo ih prihvatljivim alternativama, poput biorazgradivih papirnatih slamki, slamki od čelika ili stakla. 

 

Plastične slamke postaju veliki tabu, posebno u slučaju velikih kompanija. Starbucks ih tako planira do 2020. godine potpuno izbaciti iz upotrebe. Seattle je pak iz upotrebe u kafićima i i raznim poslovnim prostorima izbacio sve slične plastične artikle, što je bilo prvo takvo 'plastično' pravilo. San Francisco bi trebao biti sljedeći grad u kojem će zaživjeti ova zabrana. No slamke su samo vrh te velike sante plastičnog smeća. Tijekom 2015. godine plastičnih proizvoda na svjetskoj razini bilo je oko 300 milijuna metričkih tona. Po tome svaki od 7,6 milijardi ljudi na svijetu godišnje proizvede 25,3 tone plastičnog otpada. Poseban problem je i industrija plastičnih pakiranja, koja i dalje bilježi porast. Čini se tako kako su slamke zapravo samo dio problema, no mnogi će reći kako su dobar početak rješavanja problema. "Slamke doživljavamo kao početak onoga za što se nadamo da će ljude dovesti do razmišljanja koliko nam šteti globalno zagađenje plastikom. Slamke su dizajnirane za kratku i jednokratnu upotrebu i nakon toga postaju smeće", rekla je Dianna Cohen iz Plastic Pollution Coalition. Slamka je samo dio problema, a Cohen je jedna od onih koja je na putu da uvjeri ljude kako je neophodno koristiti manje plastike. I s tim započeti odmah.

 

Poseban problem su ljudske navike koje se ne mogu odmaknuti od plastike, a posebno one koje uključuju sve češću konzumaciju hrane vani i korištenja dostave, koja najčešće dolazi u plastičnim pakiranjima koja se nakon jedne upotrebe bacaju. No nije samo hrana problem. Više od 79 posto plastičnog otpada završava na odlagalištima ili negdje u prirodi, bez obzira u koju kantu takve plastične artikle odložite. Ostalih 12 posto spaljuje se u spalionicama, pa tako i čestice završavaju u atmosferi. Samo oko preostalih devet posto završi u reciklaži, podaci su to izvještaja iz 2017. godine objavljenog u Science Advances. "Odlično je to što je najavio Starbucks sa slamkama, no pogledajte koliko još oni plastike imaju. Sve je to smiješno", rekla ja Cohen. Ostale kompanije ne smanjuju samo upotrebu slamki. Nedavno je prehrambeni gigant Aramark, kompanija koja surađuje sa školama, zatvorima, bolnicama u 19 zemalja diljem svijeta, najavila kako će smanjiti upotrebu slamki za 60 posto do 2020. godine. Upotrebu slamki ostaviti će samo za osobe s posebnim potrebama kojima je potrebna pomoć za pijenje tekućine. Najavili su kako će smanjiti i plastični pribor za jelo, plastične vrećice i "razne materijale za pakiranje", piše Business Insider. Svaki komad plastike koji se proizvodi u svijetu započinje proizvod iz komadića ugljena, nafte ili prirodnog plina. Bili su to prirodni polimeri, uključujući materijale kao što su životinjski rog i guma, no vrsta plastike u koju danas pakiramo stvari nije se pojavila sve do 1907. godine, s izumom prve sintetičke plastike izrađene od fosilnih goriva - bakelit. Zbog načina obrade ovih novih polimera velika količina plastike zapravo se nikada ne može ni u potpunosti reciklirati. To ih je nekada činilo i posebnim, u usporedbi s krhkim predmetima od stakla i porculana. No danas je ta neuništivost plastike koja ostaje na odlagalištima, na cestama ili u prirodi, veliki problem. Posebno jer ostaje tisućama godina bez razgradnje.

Plastika od koje se izrađuju slamke, u teoriji se može reciklirati, no u većini slučajeve to baš i nije tako. Sve te slamke završavaju ili na odlagalištima ili u velikim brodovima kojih je sve manje i koji smeće odvoze u Kinu. Neke će slamke tako završiti i u morima, pa i postati dio onoga što se naziva Great Pacific Garbage Patch, golemim ledenjakom smeća od oko 79 tisuća tona. Znanstvenici koji su proučavali tu gomilu smeća kažu da je veća od dvostruke površine Texasa, a pluta negdje između Havaja i Kalifornije. Stručnjaci su otkrili kako je riječ o vodenoj jami smeća i ilegalnih odlagališta koja su zarobljena u oceanskim strujama i to plastičnog smeća. Izvješće iz 2018. godine pokazalo je kako je "više od 99,9 posto" toga plastično, no nije samo riječ o slamkama. Plastični predmeti koje su identificirali sadržavali su posude, boce, poklopce, poklopce boca, trake za pakiranje, užad i ribarske mreže. U većini slučajeva oni koji se bune protiv plastike okomili su se na slamke zbog fotografije iz 2015. godine koja prikazuje morsku kornjaču sa slamkom zabijenom u nosu. U početku su stručnjaci mislili kako je riječ o nekom parazitu, no ubrzo su shvatili kako je to slamka. Uspješno su ju izvadili no problem plastike u moru nisu riješili. "Postala nam je motiv za plakat. Kornjača sa plakata", naglasila je Cohen. Debate se sada vode o tome hoće li smanjenje upotrebe slamki dovesti do novih akcija. Možda će ljudi pomisliti kako su tako učinili dovoljno a neće mijenjati svoje neke druge navike. Istraživači koji su proučavali ovakve ljudske obrasce kažu kako će neke ljude to potaknuti da učine još i više, no neki će jednostavno nakon toga stati i pomisliti kako su sada već učinili dovoljno.

 

Da bi došlo do promjene ponašanja potrebno je učiniti puno više. Neke zemlje su krenule s agresivnijim pristupom. Maroko koji je nekada bio prepun plastičnih vrećica 2016. godine zabranio je proizvodnju, prodaju i uvoz plastičnih vrećica. Ruanda je bila jedna od prvih zemalja u svijetu koja je zabranila plastične vrećice 2008. godine. Primjer su slijedile i Kalifornija i Havaji. Indija će će jednokratnu plastiku zabraniti do 2020. godine. U Velikoj Britaniji na inzistiranje kraljice Elizabeth II na kraljevskom imanju neće se koristiti ni slamke ni boce. No postoje i povijesni dolazi kako Amerikanci mogu promijeniti način svog ponašanja, poboljšavajući zaštitu okoliša uz praćenje razvoj ekonomije. Šezdesetih godina prošlog stoljeća, neregulirano zagađenje uzrokovalo je niz problema diljem SAD-a, od rijeka u plamenu, od izlijevanja nafte i astme povezan s ispušnim plinovima automobila. SAD se nije u potpunosti riješio ni jednog ovog problema, no još 70-ih godina počeli su regulirati njihovu upotrebu, što nije naštetilo ekonomiji zemlje, a poboljšalo je zdravlje stanovnika. Environmental Protection Agency (EPA) pomogla je u promociji jednostavnog slogana "reduciraj, recikliraj i ponovno upotrijebi". Cohen se nada kako će se tome pridodati i "odbij". U smislu odbijanja plastičnih koševa za smeće, gdje se god nalazili. Psiholozi će se složiti i reći kako je jako teško promijeniti navike, no isto tako psiholog John Bargh naglašava kako "što se više nešto vježba, manje truda je potrebno da se učini". Cohen savjetuje kako bi trebali sa sobom početi nositi svoje kontejnere. "Bit će to uzbudljiva novost, a zapravo je to nešto što su naši roditelji i njihovi roditelji činili", naglašava. Sama će priznati kako obožava slamke, i sada ih koristi no u alternativnim verzijama od papira, savitljivog čelika i stakla. "Plastika se čini kao jeftina mogućnost jer je nevidljiv sav trošak kojeg ostavlja na oceanima i životinjama. No jednokratna upotreba plastike je nezgodna za naše zdravlje, za zdravlje oceana, za zdravlje divljeg svijeta u oceanu i na kopnu".


 

20 načina da koristimo manje plastike svaki dan:

  1. U velikim dućanima možete pronaći platnene višekratne mrežaste vrećice za voće i povrće. Tako ćete se riješiti gomile najlonskih vrećica koje morate uzeti da biste izvagali svako voće i povrće. Osim toga, njih možete nositi u bilo koji dućan, oprati doma i stalno koristiti. 
  2. Prestanite koristiti plastične slamke, čak i u restoranima. Ako je slamka nužna, kupite one za višekratnu uporabu.
  3. Kupite ili napravite vlastitu torbu ili platnetnu vrećicu za višekratnu uporabu i povremeno je operite. Naime, jedna plastična vrećica može se razgrađivati čak do 1000 godina. Držite ih u autu, torbi, blizu vrata ili gdje god je vama lakše kako biste se sjetili ponijeti je sa sobom u dućan. 
  4. Izbjegavajte gumice jer su izrađena od sintetičke gume, odnosno plastike.
  5. Kupujte proizvode u kartonskim kutijama umjesto u plastičnoj ambalaži. Proizvodi poput deterdženta za rublje ili recimo riže, tjestenine itd. često se nalaze u kartonu koji se puno lakše reciklira od plastike.
  6. Kupujte hranu, poput žitarica, tjestenine, riže, sušenog voća i sličnog iz velikih posuda pa količinom koja vam je potrebna napunite torbu za višekratnu upotrebu. To štedi novac, ali još važnije - čuva naš okoliš.
  7. Iskoristite staklenke - u njima čuvajte tjesteninu, žitarice, alat, kozmetičke proizvode. Kupujte što manje plastičnih posudica za pohranu. 
  8. Za napitke koristite boce ili šalice namijenjene za višekratnu upotrebu.
  9. Ponesite sa sobom vlastitu posudu za hranu kada nešto uzimate za van u restoranu. Mnogi od njih koriste stiropor, a to zaista nije potrebno.  
  10. Koristite šibice umjesto plastičnih upaljača za jednokratnu upotrebu ili nabavite metalni upaljač koji se može ponovo puniti.
  11. Kupite staklene bočice i u njima nosite vodu kako bi smanjili korištenje plastičnih bočica s vodom. Mikroplastika je pronađena i u njima.
  12. Izbjegavajte kupovinu smrznute hrane jer je njihovo pakiranje uglavnom plastično. Čak i kada se čini da se nalaze u kartonskoj kutiji, zapravo je i taj karton obložen tankim slojem plastike. 
  13. Nemojte kod kuće koristiti plastični pribor za jelo, radije se malo potrudite i operite posuđe nakon neke proslave.
  14. Koristite platnene pelene za djecu umjesto jednokratnih kupovnih.
  15. Napravite sami svježe cijeđeni sok ili jedite svježe voće i povrće umjesto da kupujete sok u plastičnim bocama koji nikada nije toliko zdrav kao domaći. 
  16. Napravite vlastite proizvode za čišćenje od neškodljivih sastojaka poput limuna, soda bikarbone i octa. Osim što ne štetite svojem zdravlju i čuvate okoliš od izlijevanja kemikalija u odvod, tako ćete smanjiti i upotrebu plastične ambalaže u kojima proizvodi za čišćenje najčešće dolaze.
  17. Hranu za školu ili posao spakirajte u posudice ili vrećice za višekratnu upotrebu.
  18. Kupujte cijelo voće i povrće umjesto onoga sitno narezanoga u plastičnim posudicama.
  19. Umjesto britvica za jednokratnu upotrebu nabavite one kojima se oštrice mogu mijenjati, jer i tako će manje plastike završiti u prirodi.
  20. Razmislite o kozmetici - birajte sapune u kockama umjesto tekućeg, uloške od 100-postotnog pamuka, koristite drvene četke i češljeve, četice za zube od bambusa...
 
 
 

Kalendar

Ova stranica koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Za nastavak korištenja web stranice kliknite na "Slažem se". Postavke kolačića mogu se konfigurirati u vašem web pregledniku, a više informacija potražite ovdje. Slažem se