Studiranje, kao i svako drugo životno razdoblje, nosi sa sobom niz izazova i problema. Neke svladavamo lakše, sami ili uz podršku obitelji i prijatelja, dok neki u većoj mjeri ometaju naš svakodnevni život i zahtijevaju stručnu pomoć. Psihološko savjetovalište Sveučilišnoga savjetovališnog centra (UNIRI) pruža stručnu psihološku pomoć i podršku studentima i drugim članovima riječkog sveučilišta s ciljem poboljšanja kvalitete života i povećanja efikasnosti studiranja.
Istraživanja pokazuju kako se studenti tijekom svog akademskog života suočavaju s brojnim emocionalnim problemima i teškoćama prilagodbe koje često ne uspijevaju riješiti na zadovoljavajući način. Ljudi su u većoj mjeri upoznati s važnosti očuvanja zdravlja i prevenciji bolesti kada se radi o tjelesnom zdravlju, dok se briga oko mentalnog zdravlja često zanemaruje.
Tijekom djelovanja Psihološkog savjetovališta provedena su različita istraživanja o problemima i teškoćama studenata riječkog Sveučilišta kao i o njihovim potrebama. Dosadašnja iskustva pokazuju da studenti pomoć u Psihološkom savjetovalištu najčešće traže zbog sljedećih problema:
Gotovo svi (97%) studenti tijekom studiranja doživljavaju barem neki od navedenih akademskih problemima: - neracionalno korištenje vremena za učenje i zabavu, - poteškoće s polaganjem ispita, - teškoće s učenjem, - osjećaj neefikasnog studiranja, - nezadovoljstvo studijem, - sumnja u pravilan izbor fakulteta, - razmišljanja o napuštanju studija, - strah do neuspjeha u studiju, - nesigurnost u vezi buduće karijere itd.
- kašnjenje s izvršavanjem zadataka, - nedostatak vremena za željene aktivnosti, - stalni osjećaj umora i iscrpljenosti, - "kad bi bar dan imao više sati", - teškoće u postavljanju prioriteta, - odustajanje od aktivnosti zbog nedostatka vremena.
- osjećaj nepovjerenja u druge ljude, - nesuglasice i sukobi s roditeljima, - problemi u intimnoj vezi, - loša komunikacija s profesorima, - osjećaj nerazumijevanja i neprihvaćanja od strane okoline, - problemi u odnosima s prijateljima/cimerima.
- intenzivni, trajni osjećaj tuge, nezadovoljstva i potištenosti, - turobno raspoloženje, - navale "crnih" misli, - obeshrabrenost budućnošću, beznađe, - nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima, - osamljenost, osjećaj nepripadanja i nerazumijevanja od strane okoline, - osjećaj bespomoćnosti, bezvrijednosti, krivnje, - poteškoće u donošenju važnih odluka, - želja za smrću ili razmišljanje o samoubojstvu.
Neki od simptoma anksioznosti (tjeskobe): - pretjerani strah od određenih stvari, mjesta ili događaja, - panični napadi (jako intenzivan strah povezan s burnom tjelesnom reakcijom), - stalna, pretjerana zabrinutost u vezi s različitim stvarima, - ispitna anksioznost, - stalna napetost u tijelu, nemogućnost opuštanja.
- nezadovoljstvo vlastitim tjelesnim izgledom, - nezadovoljstvo samim sobom, - pretjerana samokritičnost, - osjećaj manje vrijednosti.
- nezadovoljstvo vlastitom tjelesnom težinom, - stalna i pretjerana preokupacija tjelesnim izgledom, - prekomjerna tjelesna težina, - prejedanje, - stalni i pretjerani pokušaji smanjivanja tjelesne težine (dijete, vježbanje, laksativi, povraćanje), - promjene u prehrambenim navikama.
Ukoliko ste student, javite nam se:
Za dodatne informacije možete nazvati 051/265-841 ili poslati upit na ssc@ssc.uniri.hr. Ako se želite naručiti za razgovor ispunite obrazac za prijavu: https://goo.gl/forms/YDxT0I0VnBoqQPkH2
Više o samom psihološkom savjetovalištu Sveučilišta u Rijeci pogledajte na:
https://www.ssc.uniri.hr/hr/psiholosko-savjetovaliste.html
Više informacija koje Vam mogu pomoći možete pronaći i ovdje:
https://www.psiholog-rijeka.com/psiholoske-teme-intro
Ako imate pitanja ili trebate pomoć vezanu uz zaštitu mentalnog zdravlja, za istu se možete obratiti službama za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti u županijskim zavodima za javno zdravstvo. Navedene službe, sukladno zakonu o zdravstvenoj zaštiti, u svom svakodnevnom radu provode zaštitu mentalnog zdravlja i izvanbolničko liječenje ovisnosti, što obuhvaća prevenciju i rano otkrivanje svih psihičkih poremećaja, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju svih oblika ovisnosti, kao i mjere očuvanja mentalnog zdravlja u zajednici.
Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije razvoja sustava podrške žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2020. godine uz pripadajuću Nacionalnu strategiju razvoja sustava podrške žrtvama i svjedocima u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2020. godine prihvaćen je 3. siječnja 2019. godine. U okviru Akcijskog plana, predviđena je suradnja sa službama za mentalno zdravlje standardiziranjem postupanja zdravstvenih radnika prema žrtvama u dijelu koji se odnosi na njihovo upućivanje na nadležne organizacije i službe za pomoć i podršku žrtvama kao i povećanje dostupnosti psihološkog tretmana žrtvama kroz rad službi za mentalno zdravlje.
Adrese službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj možete naći OVDJE.
Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više