Već dugi niz godina (od 2013) obnašate funkciju Prodekana za znanost i međunarodna strateška partnerstva – što je za vas znanost? Zašto je važno da gradimo/održavamo znanstveni milje/ zajednicu unutar našeg društva?
Znanost nije samo skup znanja kako nam se često predstavlja. Možda i važnije od samih podataka je način razmišljanja i gledanja stvarnosti. Znanstveni se pogled treba temelji na razumu, logici, kritici (a posebno samokritici), sumnji te objektivnom, slobodnom i samostalnom razmišljanju.
Znanost ima za cilj doći do novih spoznaja o pojavama u životu koji nas okružuje i do objašnjenja pojava s pomoću znanstvenih metoda. Znanost je ključna u razvoju suvremenog društva, njegovom napretku i blagostanju.
Važnost kritičnog mišljenja i promišljanja danas je važnije nego prije jer smo prepravljeni ogromnom količinom informacija i stavova, a naravno svi vole prezentirati svoja gledišta kao apsolutno točna i istinita. Znanstveni način promišljanja i pogleda na svijet koji nas okružuje tu je ključan i pomaže nam da razlikujemo istinu od spinova, poluistina i laži. Jedini put napretka je kroz kritičko i samokritičko promišljanje jer spinovi i neistine uvijek imaju kratak vijek trajanja. Danas su nam razne informacije dostupne na svakom koraku i sve ih je lakše pribaviti ali razlikovati istinite od neistinitih, relevantne od nerelevantnih te aktualne od zastarjelih je puno teže i zato nam je znanstveni pristup ključan.
>> Sve o doktorskom studiju na EFRI-u saznaj OVDJE
Zajedno s prof. dr. sc. Nelom Vlahinić Lenz vodite i MBA studij Ekonomija energetskog sektora koji se izvodi u suradnji s Energetskim Institutom Hrvoje Požar (EIHP) iz Zagreba. Kako je započela suradnja? Prof. Vlahinić Lenz i ja smo prije deset godina zajedno s tadašnjim ravnateljem EIHP-a g. Goranom Granićem i g. Goranom Majstrovićem, prof. Igorom Dekanićem s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu te prof. Srđanom Žutobradićem iz Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) koncipirali ideju o jedinstvenom interdisciplinarnom i međunarodnom poslijediplomskom MBA studiju koji bi predstavljao spoj međunarodne menadžerske prakse i najnovijih znanstvenih dostignuća u domeni energetike. Osim dobre volje i znanja i određene sretne okolnosti su se poklopile i omogućile nam da osmislimo MBA studij mimo „klasičnih" pravila te smo imali potpunu slobodu stvoriti studij i program od doslovno nule bez ikakvih povijesnih relikata baš ono kako su energetska industrija, regulatori i akademska zajednica smatrali da bi idealan MBA program iz Ekonomike energetike trebao izgledati. Ta potpuna sloboda u osmišljavanju i provedbi definitivno je jedan od ključnih čimbenika golemog uspjeha koji je polučio MBA studij Ekonomija energetskog sektora.
>> Sve o MBA studiju Ekonomija energetskog sektora saznaj OVDJE
Koji profil kandidata upisuje PSS, a koji PDS studij?PSS studije koje ljudi danas popularno, a i u skladu s anglosaksonskom praksom vole zvati MBA, upisuje većinom srednji i viši management tvrtki i institucija koje su okrenute suvremenom dinamičnom poslovanju te traže dodatno obrazovanje i specijalizaciju u područjima koja ih zanimaju te u kojima žele steći nova znanja ili produbiti i osvježiti postojeća.
PDS ili doktorski studij u Hrvatskoj je više zastupljen u akademiji nego u poslovnoj zajednici. U posljednjih desetak godina na ovom području dolazi do značajnih pomaka budući da i u Hrvatsku dolazi trend iz zapadnih zemalja da se sve više poslovnih ljudi na najvišim upravljačkim pozicijama odlučuje za doktorat znanosti. Pojedinci se odlučuju na taj način potaknuti još veći rast u karijeri, a često je izražena i želja da kroz doktorat pridonesu općem znanju društva svojim znanjima i iskustvima iz prakse. Osim što se doktorat doživljava kao prestiž u društvu s druge strane on uistinu osposobljava osobu za samostalno znanstveno i kritično promišljanje u samom poslu kojim se bavi.
Sve o poslijediplomskim specijalističkim studijima na EFRI-u saznaj OVDJE
Koji su pokazatelji kvalitete poslijediplomskog studija? Kako student može biti siguran da je dobro odabrao? Osim tradicije, ugleda i statusa sveučilišta i sastavnice sveučilišta koja nudi poslijediplomske programe u današnje doba postaju ključne i međunarodne akreditacije. Referentna međunarodna akreditacija za doktorski studij iz ekonomije i poslovne ekonomije je European Doctoral Association in Management and Business Administration (EDAMBA). EFRI je jedan od 2 fakulteta u Hrvatskoj član prestižnog udruženja EDAMBA-e i jedan od 3 koji je član doktorske mreže Central and South-East European PhD Network (CESEENet). Kao pokazatelj kvalitete u obrazovanju i istraživanju ekonomskih fakulteta su i akreditacija EFMD-a i AACSB-a.
Dugogodišnji rad i trud zaposlenika EFRI-a u inoviranju strukture i povećanju kvalitete programa prepoznati su od strane međunarodne akreditacijske institucije EFMD i nagrađeni njihovom EPAS akreditacijom koju u ovom trenutku ima samo 115 studijskih programa na visokoobrazovnim institucijama u području menadžmenta, ekonomije i poslovne ekonomije iz cijelog svijeta. Dobivanje prestižne EPAS akreditacije smješta Ekonomski fakultet u Rijeci u top 10% najboljih svjetskih ekonomskih fakulteta i poslovnih škola.
Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više
