Transport, međunarodna trgovina i ekonomski rast: analiza učinaka liberalizacije trgovine za slučaj Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije

Voditelj projekta
izv. prof. dr. sc. Alen Host, ahost@efri.hr 
Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet

Suradnici
doc. dr. sc. Vinko Zaninović, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet
doc. dr. sc. Helga Pavlić Skender, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet

Petra Adelajda Mirković, mag.oec., Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet
Olakšavanje trgovine ima presudnu ulogu u uključivanju zemalja u međunarodnu trgovinu. Uslijed multilateralnog smanjivanja carina, ostaje za istražiti kako drugi čimbenici, poput transportne infrastrukture i kvalitete logističke usluge utječu na međunarodnu trgovinu. Ovaj projekt istražuje utjecaj transportne i logističke infrastrukture na uključenost RH u međunarodne trgovinske tokove s ciljem kvantifikacije utjecaja razvoja transportne i logističke infrastrukture na međunarodnu trgovinu RH s trgovinskim partnerima i posljedično gospodarski rast RH. Osim istraživanja učinaka razvoja transportne infrastrukture na agregatnoj razini, značaj dio istraživanja projekta će se posvetiti učinku razvoja transportne infrastrukture na regionalnoj razini. Dakle, drugi dio projekta je analiza poslovanja poduzeća u Primorsko-goranskoj županiji s aspekta međunarodne trgovine i razvijenosti transportne infrastrukture Županije.
Cilj ovog projekta je istražiti kako olakšavanje trgovine, dijelom kroz liberalizaciju spomenutim sporazumima, a dijelom razvoj domaće transportne infrastrukture (fizičke i nefizičke; pod fizičkom se infrastrukturom podrazumijevaju ceste, željeznice itd., a pod nefizičkom efikasnost carinske službe, broj dokumenata potrebnih za procedure vezane za uvoz i izvoz itd.) doprinijelo gospodarskom rastu na razini Republike Hrvatske te na regionalnoj razini, u slučaju Primorsko-goranske županije. Istraživanje usmjereno na razini RH će koristiti makroekonomske podatke (npr. izvoz, uvoz, investicije u transportnu infrastrukturu, ukupne investicije, logistički indeks, gospodarski rast) od 2001. do 2018. godine, dok će istraživanje usmjereno na razinu Primorsko-goranske županije koristiti mikroekonomske podatke (npr. udio prihoda od izvoza u operativnoj dobiti poduzeća, prihodi poduzeća, rashodi poduzeća, ukupna imovina poduzeća) na razini poduzeća od 2008. do 2017. godine.