Reducing Food Waste and its Environmental Footprint through Sustainable Food Systems

Mag. oec. Nika Stipetić-Kalinić u svom tekstu Uloga oznaka roka trajanja u generiranju otpada od hrane analizira kako pogrešno tumačenje oznaka poput najbolje upotrijebiti do i upotrijebiti do dovodi do nepotrebnog bacanja hrane – i to najčešće unutar kućanstava.
Iako razlika između ovih oznaka postoji i znanstveno je utemeljena, potrošači je često zanemaruju, što rezultira bacanjem hrane koja je još uvijek sigurna za konzumaciju. Kroz edukaciju i informiranje možemo smanjiti otpad i izgraditi povjerenje u sustav označavanja prehrambenih proizvoda.

Članak na hrvatskom i engleskom jeziku možete pronaći ovdje:
Uloga oznaka roka trajanja u generiranju otpada od hrane

The Role of Date Marking in Food Waste Generation

Izv.prof.dr.sc. Dejan Miljenović, Društvenom odgovornošću poduzeća protiv rasipanja hrane: Stvaranje kulture koja cijeni hranu — a ne rasipa je, analizira ulogu društvene odgovornosti poduzeća u očuvanju resursa, održivosti prehrambenih lanaca i stvaranju pravednijeg sustava raspodjele hrane.

Članak na hrvatskom i engleskom jeziku možete pronaći ovdje:

Društvenom odgovornošću poduzeća protiv rasipanja hrane

CSR Against Food Waste

U  članku: EU i nacionalne politike sve više potiču smanjenje otpada od hrane kroz porezne olakšice, donacije i edukaciju, što ima izravne ekonomske posljedice za poduzetnike i građane, dr. sc. Ismar Velić analizira kako zakonodavni okvir, strateški dokumenti i porezne mjere mogu doprinijeti smanjenju otpada od hrane – s izravnim ekonomskim učincima za poduzetnike i građane.

Tekst se bavi aktualnim zakonima, poput Zakona o gospodarenju otpadom i Plana za smanjenje otpada od hrane, te nudi pregled uspješnih europskih praksi koje bi mogle poslužiti kao primjeri za stvaranje budućih mjera u Hrvatskoj.

Ovaj stručni članak nastao je u okviru projekta ECOFOODCYCLE, financiranog iz programa Interreg Italija–Hrvatska, koji promiče održivost i odgovorno upravljanje hranom.

Koliko nas zapravo košta bačena hrana?

U novom članku Računovodstvo otpada hrane, doc. dr. sc. Josip Čičak obrađuje važnu, ali često zanemarenu dimenziju problema rasipanja hrane – onu ekonomsku. Kolika je vrijednost hrane koju svakodnevno bacamo? Kako izračunati trošak otpada hrane na razini kućanstava, tvrtki i cijelih država?

Računovodstveni pristup postavlja temelje za kvantifikaciju i vrednovanje otpada hrane, što je ključno za donošenje učinkovitih politika, praćenje napretka i smanjenje troškova na svim razinama. Tekst se također bavi izazovima primjene kružne ekonomije u urbanim sredinama i naglašava kako se ekološki problem rasipanja hrane ne može odvojiti od njegovih ekonomskih posljedica.

Ovaj stručni članak nastao je u sklopu projekta ECOFOODCYCLE, financiranog iz programa Interreg Italija–Hrvatska, koji promiče održivost i odgovorno upravljanje hranom.

Cijeli članak možete pročitati u PDF-u u prilogu.

ECOFOODCYCLE, doc.dr.sc. Josip Čičak (hrv. verzija)

Može li porezna politika potaknuti doniranje hrane i smanjiti otpad?

U članku Porezna politika država članica EU i doniranje hrane, izv. prof. dr. sc. Maja Grdinić analizira kako različiti porezni sustavi država članica EU utječu na spremnost poduzeća da doniraju višak hrane. Unatoč postojećim olakšicama, donatorima je i dalje često jeftinije, i jednostavnije, hranu baciti nego donirati.

Tekst donosi pregled aktualnih poreznih olakšica u okviru poreza na dobit i PDV-a u nizu zemalja članica EU, kao i prijedloge za uklanjanje administrativnih prepreka koje otežavaju doniranje hrane. Zaključak je jasan: porezna politika može biti snažan alat za smanjenje otpada, no potrebna je bolja harmonizacija i sustavna podrška na razini cijele Europske unije.

Članak je objavljen u sklopu projekta ECOFOODCYCLE, financiranog iz programa Interreg Italija–Hrvatska, koji promiče održivost i odgovorno upravljanje hranom.